Novi saziv Europskog parlamenta (EP) službeno počinje s radom 16. srpnja, prvog dana prve plenarne sjednice novog parlamenta, a čekaju ga važne zadaće. Između ostalog, i potvrda imenovanja nekih visokih dužnosnika EU-a, poput predsjednika Europske komisije, no prije toga potrebno je obaviti nekoliko važnih radnji. Ovaj tjedan započinje proces konstituiranja političkih skupina u Europskom parlamentu. U utorak je predviđeno konstituiranje najvećeg zastupničkog kluba onog Europske pučke stranke, a u srijedu zastupničkog kluba Zelenih. Prema posljednjim, privremenim podacima, EPP će imati 190 zastupnika u Parlamentu, a Zeleni 40. Konačni broj zastupnika po klubovima nije poznat jer uvijek postoji mogućnost da se netko od novoizabranih zastupnika, koji zasad ne pripadaju nijednoj političkoj skupini, priključi jednoj od njih. Takvih je sada 44, a među njima je 15 zastupnika krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), koja je nedavno izbačena iz kluba zastupnika Identitet i demokracija. Proces konstituiranja zastupničkih klubova trebao bi završiti 3. srpnja. Važan dogovor Prije formalne raspodjele vodećih dužnosti u europskim institucijama o njoj se moraju dogovoriti čelnici 27 država, a upravo o tome razgovarat će na neformalnom sastanku u ponedjeljak u Bruxellesu. Na sastanku će sudjelovati i hrvatski premijer Andrej Plenković. Riječ je o funkcijama predsjednika Europske komisije, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Europskog parlamenta. Predsjednika Komisije imenuje Europsko vijeće kvalificiranom većinom i tu odluku mora potvrditi Europski parlament. Predsjednika Europskog vijeća biraju samo članovi toga najvišeg tijela i tu Parlament nema nikakvih ovlasti. Europsko vijeće čine šefovi država ili vlada svih država članica EU-a, predsjednik Europskog vijeća i predsjednik Europske komisije. Predsjednika Europskog parlamenta biraju zastupnici, dok Vijeće nema nikakvu ulogu. No odluke o vodećim dužnostima uvijek se donose u paketu s obzirom na to da se nastoji voditi računa o odnosu snaga vodećih političkih skupina, o tome da ne budu svi iz istoga dijela EU-a, o ravnoteži između velikih i malih zemalja, o rodnoj ravnopravnosti. Načelno je već dogovoreno da mjesto predsjednika Europske komisije pripadne Europskoj pučkoj stranci, najvećoj političkoj skupini u Europskom parlamentu i u Europskom vijeću, dok bi mjesto predsjednika Europskog vijeća trebali dobiti socijalisti, a mjesto visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku liberali. Tko su favoriti? Europska pučka stranka (EPP), socijalisti i liberali imaju većinu od oko 400 zastupnika u Europskom parlamentu koji ima 720 zastupnika, a te tri skupine već su imenovale svoje pregovarače o vodećim dužnostima. U ime EPP-a pregovore će voditi grčki i poljski premijeri Kyriakos Mitsotakis i Donald Tusk, u ime socijalista španjolski premijer Pedro Sanchez i njemački kancelar Olaf Scholz, a kod liberala estonska premijerka Kaja Kallas i belgijski premijer u odlasku Alexander De Croo. Najviše izgleda za šeficu Komisije ima sadašnja predsjednica Ursula von der Leyen iz EPP-a, a glavni je favorit za predsjednika Europskog vijeća bivši portugalski premijer socijalist Antonio Costa. Eestonska premijerka Kaja Kallas spominje se kao najizglednija kandidatkinja za visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku. Mjesto predsjednika EP-a također bi trebalo pripasti EPP-u, naime, sadašnja predsjednica Roberta Metsola trebala bi ostati na tom mjestu u iduće dvije i pol godine, a u drugoj polovici mandata tu bi dužnost trebao preuzeti netko iz redova socijalista. Za predsjednika Komisije potrebna je kvalificirana većina u Europskom vijeću, što znači da je za odluku potrebno najmanje 55 posto država članica, dakle njih 15, koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a. Najjača skupina u Europskom vijeću je EPP, koji ima 13 od 27 premijera ili predsjednika, liberali imaju pet čelnika, socijalisti četiri, europski konzervativci i reformisti dva, dok čelnici Litve, Mađarske i Slovačke ne pripadaju nijednoj političkoj skupini. Nakon odluke Europskog vijeća predloženog kandidata za predsjednika Komisije treba potvrditi Europski parlament natpolovičnom većinom, to jest potreban je glas 361 od 720 zastupnika. Parlament bi mogao o predsjedniku Komisije glasati već na prvoj plenarnoj sjednici u srpnju, a ako ne tada, onda na sljedećoj u rujnu. Predsjednički kandidat odabire potencijalne potpredsjednike i povjerenike na temelju prijedloga država članica EU-a. Popis kandidata trebaju odobriti nacionalni čelnici u Europskom vijeću. Svaki kandidat iznosi svoje stavove i odgovara na pitanja pred Europskim parlamentom, koji zatim glasa o tome hoće li prihvatiti kandidate kao tim, a Europsko vijeće naposljetku ih imenuje na temelju kvalificirane većine glasova.