Europska vojska / Ilustracija
Europska vojska / Ilustracija Foto: Getty Images

Europska unija planira uspostavu zajedničkih vojnih snaga od 5000 vojnika do 2025. koje bi mogle intervenirati u nizu kriza ne oslanjajući se na SAD, po nacrtu plana.


Europske snage za brzo djelovanje (EU Rapid Deployment Capacity) činile bi kopnene, pomorske i zračne postrojbe koje bi ovisno o krizi mogle zamijeniti bilo koje stalne snage, po povjerljivom dokumentu na 28 stranica koji nosi datum od 9. studenoga, a u koji je Reuters dobio uvid.

Europski ministri vanjskih poslova i obrane počeli su raspravljati o tom planu u ponedjeljak navečer u Bruxellesu i nastavili u utorak, a konačni dokument trebao bi biti pripremljen do ožujka iduće godine.

Slovensko predsjedništvo EU-a kazalo je novinarima da su reakcije vlada država članica pozitivne, ali i napomenulo da postoji tradicionalna podjela između članica koje su fokusirane na Rusiju i onih koje zabrinjavaju teroristički napadi i nestabilnost na južnom krilu Uniju.

"Prvi dojmovi su dobri. Naravno da treba razraditi pojedinosti", rekao je slovenski ministar obrane Matej Tonin.

Dva desetljeća nakon što su europski čelnici dogovorili uspostavu snaga od 50.000 do 60.000 vojnika, koje međutim nisu nikada postale operativne, nacrt strategije koji je pripremio šef europske diplomacije Josep Borrell do sada je najkonkretniji pokušaj uspostave samostalnih europskih vojnih snaga koje se neće oslanjati na SAD.

"Trebamo veću brzinu djelovanja, otpornost i fleksibilnost kako bismo provodili puni spektar zadaća upravljanja vojnim krizama", navodi se u nacrtu plana pod nazivom Strateški kompas.

"Moramo moći odgovoriti na neposredne prijetnje ili brzo reagirati u kriznoj situaciji, primjerice misijom spašavanja i evakuacije ili operacijom stabilizacije u neprijateljskom okruženju", navodi se u dokumentu.

U vojnim snagama ne bi sudjelovale sve države članice premda bi za odobrenje njihova angažiranja trebao konsenzus.

Strateški kompas je zapravo europska vojna doktrina poput NATO-ova Strateškog koncepta u kojem su definirani ciljevi Sjevernoatlantskog saveza.

Ključno je to što Borrell želi da države članice osiguraju logistiku, zračni transport na daleke destinacije i zapovjedne i kontrolne kapacitete za što se europski saveznici u NATO-u sada oslanjaju na SAD.

Borrell je rekao novinarima da je trenutačno u razvoju gotovo 60 zajedničkih europskih vojnih projekata za oružje i druge kapacitete, nakon što ih je u utorak odobreno još nekoliko.

Slika nije dostupna ORBAN UPUTIO JASAN POZIV Želi da EU osnuje zajedničku europsku vojsku
Jens Stoltenberg, NATO-ov glavni tajnik (Foto: Dnevnik.hr) Glavni tajnik NATO saveza: Europska obrana ne smije se jačati na štetu Sjevernoatlantskog saveza

SAD poziva Europljane da ulažu u svoje vojne snage i američki predsjednik Joe Biden rekao je da bi one bile komplementarne NATO-u.

EU ima borbene skupine od 1500 vojnika od 2007., ali ih nije nikada koristio, iako ih se željelo rasporediti u Čadu i Libiji.

Njihovo razbijanje na manje postrojbe učinilo bi ih fleksibilnijim.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju