Njemački kancelar Friedrich Merz nagovjestio je u četvrtak, 11. prosinca, spremnost Ukrajine da prihvati teritorijalne ustupke. Kijev je pristao na jednu od glavnih točaka u pregovorima sa Sjedinjenim Državama i Rusijom prihvaćanjem uspostave demilitarizirane zone u Donbasu, tvrdi francuski Le Monde. Ustupak ima podršku europskih čelnika koji žele okončati gotovo četverogodišnji rat.
Koncesija je uključena u revidirani američki mirovni plan koji je pripremio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i koji je u srijedu navečer predan američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Starmer i Merz bili su uključeni u izradu prijedloga.
Po mišljenju Kijeva, demilitarizirana zona zahtijevala bi povlačenje i ukrajinskih i ruskih snaga s obje strane trenutne linije fronta u Donbasu. Strateški važna regija, industrijski bazen koji Rusija priželjkuje od 2014., tada bi se mogla staviti pod nadzor međunarodnih snaga, uključujući SAD, kako bi se spriječila daljnja ruska agresija.
"Demilitarizirana zona morat će postojati s obje strane linije razdvajanja“, rekao je ukrajinski pregovarač Mihailo Podoljak. "Morat ćemo logički i pravno precizirati treba li povući sve vrste oružja ili samo teško naoružanje. Kako bi se spriječila moguća kršenja, predstavnici promatračkih misija i stranog kontingenta morat će biti prisutni kako bi se osiguralo poštivanje dogovorenih načela i sporazuma. Ovo je prirodan format za okončanje sukoba, znajući da će dio teritorija nažalost ostati pod de facto ruskom okupacijom i da će se u svakom slučaju uspostaviti linija razdvajanja."
Treće strane i provedba sporazuma
"Potrebno je jasno i precizno definirati koje će uloge i misije biti dodijeljene trećim stranama", dodao je Podoljak, naznačujući da bi Ukrajinci "idealno" željeli da SAD sudjeluje u ovim nadzornim snagama kako bi se osiguralo "praćenje, obavještajne aktivnosti, nadzor nad primjenom sporazuma, nadzor nad odsutnošću neovlaštenih kretanja trupa i nadzor nad poštivanjem linije razdvajanja".
Pristup podsjeća na demilitariziranu zonu (DMZ) uspostavljenu između Sjeverne i Južne Koreje kao dio primirja između dviju zemalja 1953. godine – od tada nije potpisan mirovni sporazum. U korejskom slučaju, DMZ je širok oko četiri kilometra i dug 250 kilometara duž granice. U Ukrajini bi zona bila puno duža i dublja.
Teritorijalni ustupak je bolan za Zelenskog, ali namijenjen mu je da mu pomogne izbjeći potpuno napuštanje, kako Moskva zahtijeva mjesecima, dijelova Donbasa koje Rusija ne okupira, a koji čine 25% samo Donjecke regije. Ovaj zahtjev Kremlja ostaje apsolutna crvena linija za Zelenskog, svjesnog protivljenja i ukrajinske vojske i javnosti bilo kakvom obliku predaje.
Zelenski je u ponedjeljak ponovio da nema ni "legalno" ni "moralno" pravo ustupiti ukrajinski teritorij. Svaki sporazum između Ukrajine i Rusije u vezi s kontrolom istočnih regija morao bi biti "pošten" i potvrđen "izborima" ili "referendumom" u Ukrajini, pojasnio je Zelenski u četvrtak. Ishod takvog glasovanja daleko je od sigurnog: Iako su Ukrajinci iscrpljeni i ožiljci rata, oni ostaju duboko vezani za teritorijalni suverenitet svoje zemlje.
Financijski obveze obnove Ukrajine
Dokument poslan SAD-u sadrži tri dijela, objasnio je Podoljak. Prvi se odnosi na sam završetak rata i sastoji se od oko 20 točaka. Drugi detaljno opisuje stvaranje europske sigurnosne arhitekture za poslijeratno razdoblje, uključujući pitanje sigurnosnih jamstava namijenjenih odvraćanju Rusije od pokretanja novih ofenziva nakon potencijalnog primirja.
Treći dio usredotočuje se na obnovu Ukrajine: obnovu njezina gospodarstva i vraćanje obrambenih sposobnosti. "Agresor mora doprinijeti financiranju obnove. To je obvezni element za okončanje rata. Inače će agresor osjećati da je samo profitirao od sukoba i da neće biti odvraćanja", upozorio je Podoljak.
"Ustupci koje je prihvatio Zelenski teške su odluke", rekao je anonimni europski diplomat. "Dva dijela o sigurnosnim jamstvima i obnovi su poput utješnih nagrada koje pomažu progutati pilulu."
Protuprijedlog ima za cilj potaknuti Trumpa da zauzme pozitivniji stav prema Kijevu i europskim prijestolnicama. U srijedu, tijekom telefonskog razgovora s čelnicima takozvane E3 (Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva), Trump se činio razdraženim zbog zastoja u pregovorima, za koje je okrivio Kijev i Europu, ignorirajući rusku nepopustljivost. Bio je "nepristojan", rekao je jedan sudionik.
U intervjuu za Politico objavljenom dan ranije, američki predsjednik opisao je europske čelnike kao "slabe", ponekad "pametne", ali i "glupe". Trump je Zelenskog počeo nazivati "PT Barnum", misleći na američkog showmana i političara iz 19. stoljeća poznatog u SAD-u kao "princ prevaranata".
Božićni ultimatum
Trump je također kritizirao nedostatak predsjedničkih izbora u Ukrajini, što je spriječeno ruskim bombardiranjem. "To više nije demokracija", izjavio je milijarder. "Ako Sjedinjene Države i Europa pomognu u osiguravanju sigurnosti, jamčenju izbornih prava i financiranju procesa, onda je Ukrajina spremna organizirati izbore", odgovorio je Podoljak."Ne postoji prepreka osim samog rata. Zelenski je uvijek spreman za političko natjecanje i rasprave o budućnosti zemlje."
Hoće li američki predsjednik cijeniti korake Ukrajine u njegovom smjeru? Zelenski je u četvrtak izjavio da Washington predlaže stvaranje "slobodne ekonomske zone" i demilitariziranog područja na istoku Ukrajine, dodajući da američka strana razmatra povlačenje ruskih trupa iz sjeverne Ukrajine, ali im dopušta da ostanu na jugu.
Kako bi se uskladili različiti stavovi, u subotu bi se u Parizu mogao održati sastanak predstavnika SAD-a, Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Ukrajine. Merz je predložio da se čelnici okupe s Trumpom u Berlinu dva dana kasnije. Hoće li Trump otputovati? "Vidjet ćemo što budućnost nosi", rekao je u srijedu, dodajući da ne želi "gubiti svoje vrijeme".
Trump, koji, suprotno činjenicama, krivi Ukrajinu za rat, postavio je Kijevu božićni ultimatum. Ovaj umjetni rok stvorio je osjećaj hitnosti. Ali "Zelenski nije podložan američkom pritisku", rekao je Oleksandr Merežko, predsjednik odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta.
"Ako nas Trump napusti, bit će smatran Chamberlainom", rekao je, misleći na britanskog premijera koji je potpisao Münchenski sporazum koji je Čehoslovačku predao Adolfu Hitleru. Britanski premijer je u svojoj zemlji dobio nadimak "krivac" zbog toga. Merežko je rekao da, po njegovom mišljenju, unatoč svim naporima Ukrajine, nikada neće biti moguće postići dogovor s Vladimirom Putinom: "Ukrajinci žele živjeti, a Putin nas želi ubiti", zaključio je ukrajinski zastupnik.
Reakcije Moskve i Kijeva
Natpisi iz francuskih novina obišli su kao munja cijeli svijet. Iz Moskve se oglasio Juriji Ušakov, pomoćnik ruskog predsjednika. Njemu povlačenje ruskih i ukrajinskh vojnih snaga nije mrska ideja, ali samo ako rusku vojsku zamijeni ruska nacionalna garda Rosgvardija.
"Primirje može početi tek nakon povlačenja ukrajinskih trupa. Da, ali Rosgvardija će biti tamo, naša policija će biti tamo i sve što je potrebno za održavanje reda i organizaciju života“, ustvrdio je Ušakov.
S druge strane danas je Ured predsjednika Zelenskog demantirao izvješća da je Ukrajina pristala na američke uvjete za tampon zonu u Donbasu.
Predsjednički savjetnik za komunikacije Dmitro Litvin rekao je da su informacije netočne, napominjući da je predsjednički savjetnik Mihajlo Podoljak govorio samo o teorijskim okvirima koji se mogu raspravljati, a ne o odobrenim odlukama.
-
NIZ UDARACAMakljaža na ulici: Majka udarila sina, prolaznik majku, a na kraju se uključio i suprug
-
NEOBJAŠNJIVA SMRTTragičan lov: Trojica muškaraca pronađena na samo nekoliko metara udaljenosti, policajce je dočekala strašna scena
-
Dugo čuvana tajnaLegendarni glumac s 37 godina saznao je da mu je sestra zapravo majka
