Na sastanku, u čijem će radu sudjelovati i hrvatski premijer Andrej Plenković, cilj im je zatvoriti migracijske 'rupe' prema EU poput viznih režima na zapadnom Balkanu za zemlje iz kojih u EU dolaze migranti koje se smatra ilegalnima, a koji su doveli do povećanja broja migracije prema EU-u.
Više od 120.000 prelazaka granice koje se smatra ilegalnima otkriveno je duž takozvane zapadnobalkanske rute u prvih 10 mjeseci ove godine, što je povećanje od otprilike 70 posto u usporedbi s prošlom godinom, pokazuju podaci Frontexa, agencije za zaštitu granica EU-a.
Zapadnobalkanska ruta i dalje je najaktivnija migrantska ruta, s gotovo tri puta više prijelaza otkrivenih u listopadu nego prije godinu dana, navodi agencija.
To je uglavnom zbog ljudi koji, kako tvrdi agencija, ''zlorabe'' bezvizni pristup regiji, kao i zbog višekratnih pokušaja migranata, prvenstveno iz Burundija, Afganistana i Iraka koji su već na Zapadnom Balkanu, da uđu u EU, navodi Frontex.
Europska komisija pozvala je u ponedjeljak regiju da pojača granične provjere, deportacije i preispita vizne režime za državljane zemalja izvan EU.
Komisija se nada da će u Europsku uniju doći manje migranata koja dolaze neregularnim putem ako države zapadnog Balkana prestanu dopuštati putovanje na zapadni Balkan bez vize državljanima zemalja kojima je za ulazak u EU potrebna viza.
“Radili smo... izuzetno naporno sa zemljama poput Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije kako bismo ih potaknuli da usklade svoju viznu politiku, posebice osiguravajući da ne nude bezvizne režime zemljama za koje postoji obveza ishođenja viza za ulazak u Europsku uniju", rekao je dužnosnik.
Posljednjih su dana sve četiri zemlje poslale pozitivne signale "za koje mislim da bi trebali pomoći u smanjenju pritiska na migracijskoj ruti", dodao je.
Ostale teme na dnevnom redu uključuju posljedice rata u Ukrajini, uključujući sankcije EU-a Rusiji, te integraciju regije u unutarnje tržište EU-a, primjerice, smanjenjem naknada za roaming mobilnih telefona.
Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju aspiracije pridružiti se bloku, ali su se suočili s ponovljenim odgodama u procesu pristupanja.
Pregovori o pristupanju službeno su pokrenuti s Albanijom i Sjevernom Makedonijom u srpnju, nakon što su prvi put podnijele zahtjev za članstvo 2009. odnosno 2004. godine.
Bosna, koja se prvi put prijavila 2016. godine, još uvijek čeka na status službenog kandidata.
Države EU-a nedavno su podržale bezvizni režim za Kosovo od 2024. čekajući odobrenje Europskog parlamenta.
"(Sastanak u) Tirani nedvosmisleno će potvrditi perspektivu članstva za sve i pozvati na ubrzanje pregovora o pridruživanju", rekao je dužnosnik EU prije samita.
Što se tiče konkretnih koraka prema integraciji, telekomunikacijski operateri iz EU-a najavit će smanjenje naknada za podatkovni roaming od listopada 2023., prema dužnosniku.
Pročitajte i ovo
Čelnici će također raspravljati o načinima za suzbijanje iseljavanja mladih, dobro obrazovanih ljudi koji masovno napuštaju zapadni Balkan u potrazi za boljim prilikama za posao u zapadnoj Europi.
Ali čelnici EU-a također će potaknuti svoje balkanske kolege da budu odlučniji u provedbi standarda EU-a kao što su vladavina prava, ravnopravnost spolova, zaštita manjina i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, te da se jasnije usklađuju s politikama EU-a kao što su sankcije protiv Rusije.
