Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande (Foto: AFP)
Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande (Foto: AFP)

Izlazak Velike Britanije iz Europske unije ne bi trebao dovesti u pitanje europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, izjavili su u ponedjeljak u Parizu njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande.


"Odluka Velike Britanije ništa nije promijenila u tom pogledu, a to je ono čega se te zemlje pribojavaju", izjavila je Merkel nakon završetka trećeg summita o zapadnom Balkanu.

U Parizu su se u ponedjeljak okupili čelnici šest zemalja Europske unije i šest zemalja zapadnog Balkana, na 3. summitu Berlinskog procesa, koji je pokrenut prije dvije godine kako bi se zemlje jugoistočne Europe kroz regionalnu suradnju na konkretnim projektima približile Europskoj uniji. Riječ je nastavku procesa koji je počeo sastankom 28. kolovoza 2014. u Berlinu, a godinu dana poslije, 27. kolovoza 2015. summit je održan u Beču. U okviru tog procesa predviđeno je održavanje pet takvih summita do 2018. godine. Berlinski proces nastavak je procesa Brdo-Brijuni, koji su 2013. godine pokrenule Hrvatska i Slovenija.

Domaćin summita, francuski predsjednik Hollande potvrdio je da Brexit "ni na koji način ne dovodi u pitanje" obveze koje je EU preuzela prema zemljama jugoistočne Europe.
Tijekom sastanka, šest zemalja zapadnog Balkana potpisale su Ugovor o osnivanju Regionalnog ureda za suradnju mladih (RYCO). Taj Ured imat će sjedište u Tirani, polovicu njegova proračuna financirat će šest zemalja potpisnica, a drugu polovicu međunarodne financijske institucije te Europska komisija.

Inicijativa je pokrenuta na ideju premijera Srbije i Albanije na summitu u Berlinu 2014., a godinu dana poslije u Beču je dogovoreno stvaranje toga ureda.

Suradnja mladih na Balkanu zamišljena je po uzoru na Francusko-njemački ured za suradnju mladih (OFAJ), koji je formiran 1963. kako bi se promicalo pomirenje kroz suradnju mladih te po uzoru na Erasmus, program razmjene studenata u Europskoj uniji.

Orešković i Kovač potvrdili da će Srbija uskoro moći otvoriti poglavlje 23

Premijer tehničke vlade Tihomir Orešković i ministar vanjskih poslova Miro Kovač potvrdili su u ponedjeljak u Parizu da je na pomolu rješenje za otvaranje pregovora u poglavljima 23 i 24 između EU-a i Srbije nakon što su ispunjeni hrvatski zahtjevi.

Premijer Orešković je zajedno s ministrom Kovačem te ministrom gospodarstvo Tomislavom Panenićem sudjelovao na sastanku šest zemalja članica EU-a i šest zemalja zapadnog Balkana, u okviru trećeg sumita Berlinskog procesa.

"Riječ je o procesu, znamo da je Hrvatska morala ispuniti sve kriterije i mi smo, kao i druge članice, tražili to isto od Srbije. Sada smo tu i mislim da je svima nama u interesu da se cijela regija što prije uključi u EU radi stabilnosti, prosperiteta i gospodarstva. I danas smo o tome razgovarali, kako se još više povezati kroz prometnu i energetsku infrastrukturu i druge projekte. To nam je svima u interesu", rekao je Orešković.
"Blizu smo rješenja i očekujem da ćemo ovih dana moći dogovoriti kada će biti organizirana međuvladina konferencija o pristupanju za ova dva poglavlja. Za nas je bitno da smo svoje zabrinutosti, sve svoje zahtjeve uspjeli ugraditi u pregovaračku poziciju i mislim da će rješenje biti kvalitetno za sve nas u EU-u, a Srbiji će omogućiti da napreduje prema članstvu", rekao je ministar Kovač.

Kovač je izrazio zadovoljstvo, ističući da se još radi na detaljima kako bi se ta dva poglavlja otvorila u srpnju. Srbijanski premijer Aleksandar Vučić izjavio je da će ta dva poglavlja biti otvorena 19. srpnja.

"Mislim da imamo dobru vijest za Srbiju, otvaranje poglavlja ide 19. srpnja, njamačka kancelarka Angela Merkel nam je to čestitala i kada to ona kaže ja apsolutno vjerujem u to", rekao je Vučić.

Hrvatska je dosad odbijala dati suglasnost na otvaranje poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava dok se ne ispune njezini zahtjevi: puna suradnja Srbije s Haškim sudom, puna primjena domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih prava, uključujući i prava hrvatske manjine u Srbiji te izbjegavanje sukoba nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina. (Hina)