Bolest je potvrđena na malom gospodarstvu sa osam krava. Sumnja je postavljena 04. lipnja 2016. na temelju kliničkih znakova bolest: u jedne krave posjednik je primijetio čvoriće po koži i o tome obavijestio nadležnog veterinara. Bolest kvrgave kože potvrđena je službeno 07. lipnja 2016. u laboratoriju Naučnog instituta za veterinarsku medicinu Beograd.
Pročitajte i ovo
Skijanje na Kopaoniku
Četvero djece ostavljeno na skijalištu, agencija otišla bez njih: Odgovor im je bizaran
brutalna likvidacija
Horor u susjedstvu: Vođu kartela i bivšeg nogometaša našli izrešetanog, do pola zakopanog u snijegu
Incident u Zagrebu
Upali u Veleposlanstvo Indije u Zagrebu, doznajemo detalje
"Gubitak za sve"
Trump je jedva dočekao: SAD se danas povlači iz jedne od najvažnijih svjetskih organizacija
Užas u Berlinu
Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga
Republika Srbija poduzela je sve zakonske mjere kako bi se spriječilo (usporilo) daljnje širenje bolesti. Bolest kvrgave kože je virusna zarazna bolest goveda koja je prvi puta zabilježena u Africi, dok je proteklih godina, preko Turske, virus ušao na Europski kontinent (2015 – Grčka i Cipar, 2016 Bugarska, Makedonija te Srbija).
Bolest se širi vektorima (do sada je dokazan prijenos muhom peckarom, određenim vrstama krpelja i komaraca/komarčića) te izravnim ili neizravnim dodirom bolesnih sa zdravim govedima (slinom zaraženih životinja).
Vrijeme inkubacije traje do 28 dana, a klinička slika bolesti očituje se jednim od sljedećih znakova: povišena tjelesna temperatura (40°-41°C), inapetencija, iscjedak iz oka i nosa, pojačano slinjenje, pojava čvorića po koži (okruglastog oblika, spljoštenog vrha, veličine 1 do 5 cm u promjeru, okruženih sa upalnom tkivnom reakcijom), broj čvorića može varirati od nekoliko do masovne pojave u teškim kliničkim slučajevima, lezije na sluznici usta, nosa i ždrijela.
Bolest uzrokuje značajne ekonomske štete jer pogađa većinom krave u vrhuncu laktacije i uzrokuje značajan pad u proizvodnji mlijeka. Česti su sekundarni bakterijski mastitisi, te privremena ili trajna neplodnost. Izrazito mršavljenje zaraženih životinja uzrokuje značajno smanjenje rasta u tovnih goveda. Duboke lezije po koži ostavljaju trajne ožiljke i smanjuju vrijednost kože.
Na nacionalnoj razini štete se očituju u ograničenjima u trgovini živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te skupim mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti. (usmrćivanja i uklanjanja svih goveda u zaraženom uzgoju).
Kako je za širenje bolesti ključna brzina dijagnosticiranja prvog slučaja bolesti i promptno provođenje mjera, neophodno je svaku promjenu zdravstvenog stanja životinje ODMAH I BEZ ODGAĐANJA prijaviti veterinaru. Na taj način se 90% epidemije može ograničiti na usko područje oko inicijalnog slučaja bolesti.
Stoga se posjednici životinja pozivaju na punu suradnju te da:
- svaku promjenu zdravstvenog stanja životinja ODMAH I BEZ ODGAĐANJA prijave svom veterinaru ili veterinarskom inspektoru
- što je više moguće smanje kontakt između vektora i goveda
- tretiraju objekte u kojima se drže životinje registriranim insekticidnim sredstvima, a životinje repelentnim sredstvima, prema uputi proizvođača.
- na svojim gospodarstvima mogućnost razvoja vektora svedu na najmanju moguću mjeru!
Uprava z veterinarstvo i sigurnost hrane pripremila je korisne informacije o bolest koje su dostupne na webu Uprave.