Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Gradnje mosta za Pelješac ne može biti sve dok se ne riješi pitanje morske granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.


Ocjena je to koju danas prenose sarajevski dnevni listovi izvješćujući o stajalištu Predsjedništva BiH da od Vijeća ministara te zemlje zatraži dodatne informacije o mjerama koje se poduzmaju na ovom planu.

Vezani članci Provjed u povodu četvrte godišnjice smrti Dženana Memića Oslobodili dvojicu optuženih za smrt Dženana Memića, njegova sestra prozvala tužiteljicu: "Mora biti uhićena" Slika nije dostupna 'Nema gradilišta za Pelješki most dok se ne osigura novac'

Predsjedništvo BiH u srijedu je iza zatvorenih vrata raspravljalo i o najavljenoj gradnji mosta za Pelješac odnosno o odluci Vlade Hrvatske o raspisivanju natječaja za granju ovog mosta. 

U priopćenju koje je potom objavljeno stoji kako državni vrh BiH drži da se "ne smiju poduzimati nikakve jednostrane akcije prije nego se uspostavi međudržavna granica BiH i Hrvatske na moru i to na temelju Međunarodne konvencije o moru".

"Dnevni avaz" tvrdi kako se rasprava o mostu za Pelješac naknadno našla na dnevnom redu sjednice Predsjedništva te da je uvrštena po hitnom postupku temeljem zahtjeva predsjednika Vlade Federacije BiH Nedžada Brankovića.

On je navodno tražio da Predsjedništvo poduzme mjere u zaštiti državnog interesa jer je Hrvatska donijela odluku o raspisivanju natječaja za gradnju mosta bez suglasnosti bosanskohercegovačke strane.

"Prvo granica pa most za Pelješac", naslov je kojim "Avaz" svojim čitateljima prenosi ocjenu o stajalištu države BiH prema ovom pitanju.

Na isti način o tome piše i "Oslobođenje" koje dodaje kako se od Vijeća ministara BiH očekuje da posebno razmotri trenutačno stanje u vezi s ovim problemima a Predsjedništvu dostavi potpunu informaciju s prijedlogom konkretnih mjera.

Bošnjački ministri u Vijeću ministara Safet Halilović i Tarik Sadović ranije su uskratili suglasnost za gradnju mosta za Pelješac bez koje Hrvatska ne može početi izvedbu tog projekta.

Oni su inicirali da se to poveže s pitanjem morske granice odnosno statusa otočića Veliki i Mali Školj te vrha poluotoka Klek koje Hrvatska smatra svojim teritorijem.