Zapaljeni plakat s likom Donalda Trumpa (Foto: AFP)
Zapaljeni plakat s likom Donalda Trumpa (Foto: AFP)

Prije manje od tjedan dana, 6. prosinca, američki predsjednik Donald Trump održao je povijesno obraćanje koje bi moglo znatno zakomplicirati situaciju u bliskoistočnoj "bačvi baruta": "Odlučio sam da je došlo vrijeme za službeno priznanje Jeruzalema kao prijestolnice Izraela", kazao je Trump.


Zašto je objava američkog predsjednika Donalda Trumpa o tome da SAD smatra Jeruzalem glavnim gradom Izraela izazvala toliku buru u svijetu, a posebno u regiji? Zašto neki stručnjaci upozoravaju da bi ona mogla dovesti do eskalacije nasilja i(li) značiti kraj za mirovni proces između Izraela i Palestine?

Odgovore na ta pitanja pokušao je dati analitičar New York Timesa Max Fisher, a mi izdvajamo nekoliko ključnih stvari.

U čemu leži problem?

Status Jeruzalema pitanje je svih pitanja u izraelsko-palestinskom mirovnom procesu. Status grada sporan je, barem službeno, od arapsko-izraelskog rata 1948. godine. Prije toga UN je proglasio Jeruzalem posebnom međunarodnom zonom. Tijekom rata Izrael je zauzeo zapadnu polovicu grada, a u Šestodnevnom ratu 1967. okupirao je i istočni, arapski dio Jeruzalema. Godine 1980. Izrael je proglasio Jeruzalem svojim glavnim gradom te se u zapadnom Jeruzalemu nalaze sjedišta predsjednika, premijera, parlamenta (Kneset) i gotovo sva ministarstva.

Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo je tu izraelsku odluku ništavnom i međunarodna zajednica ne priznaje izraelski suverenitet nad istočnim Jeruzalemom. Sve države koje priznaju Izrael svoja veleposlanstva imaju u Tel Avivu.

Palestinci žele istočni Jeruzalem za prijestolnicu svoje buduće države, a Izrael grad smatra svojom nedjeljivom i vječnom prijestolnicom. Sjedinjene Države dugo su prema ovom osjetljivom problemu zadržavale neutralnu poziciju, no s tom je praksom Trump sada prekinuo, a što podrazumijeva da je nada za postizanje mirovnog sporazuma sada svedena gotovo na nulu.

Zašto je važno što SAD više nije neutralan?

SAD je desetljećima bio glavni posrednik između Izraelaca i Palestinaca, a neutralnost koju je dosad iskazivao omogućavala mu je da drži obje strane za pregovaračkim stolom te ostane vjerodostojan. Trumpova objava alarmantan je prekid s tom praksom, koja se dosad smatrala temeljnim načelom, nužnim za pokušaj postizanja mirovnog sporazuma.

Prosvjedi diljem svijeta (Foto: AFP)
Prosvjedi diljem svijeta (Foto: AFP)

Osamdesetih godina prošlog stoljeća u američkoj politici počeli su jačati proizraelski stavovi, po kojima bi Izraelu trebalo prepustiti kontrolu nad cijelim Jeruzalemom te otvoreno podržati tu zemlju. Početkom 2000-ih, kada je došlo do ponovnog zaoštravanja izraelsko-palestinskog sukoba, ti su stavovi dodatno ojačali.

U nerijetkim žestokim raspravama tema je često bio Jeruzalem. U predizbornim kampanjama predsjednički kandidati obećavali su premještanje američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem, čime bi posredno priznali da je on glavni grad Izraela. No nakon što bi bili izabrani, sve bi stopirali, objašnjavajući da miru treba dati priliku.

Što su o dosadašnjoj politici SAD-a mislile ostale države?

Velik dio svijeta već je smatrao Sjedinjene Države pristranima i beskorisnima te ih optuživao da promoviraju izraelske interese i na taj način produžuju sukob.

Administracije koje su vodili Trumpovi prethodnici (Bill Clinton, George W. Bush i Barack Obama) vjerovale su da izraelskim vođama trebaju davati određene ustupke ne bi li ih potaknuli na napredak u mirovnim pregovorima, tim više što je Izrael u sukobu s Palestinom percipiran kao jača strana.

Trumpov je potez, kad se pogleda iz te perspektive, zapravo u skladu s dosadašnjom - realnom - američkom politikom na tom području.

Što će se sada dogoditi?

Prosvjedi, nerijetko i nasilni, bili su i dosad palestinski odgovor na percipirane provokacije, osobito u pitanjima vezanim za Jeruzalem. Stav Palestine jest da izraelsku okupaciju treba učiniti skupom i neugodnom.

Što se tiče šireg odgovora regije, SAD u arapskom svijetu uglavnom baš i nije popularan, a u najmanju mu ruku ne vjeruju. To i ne čudi, kad se uzme u obzir da je SAD napao Irak te po njihovu sudu otpočeo rat u kojem su smrtno stradale stotine tisuća ljudi. Trumpov potez vezan uz Jeruzalem tek je kap u moru nezadovoljstva SAD-om, no mogao bi znatno zakomplicirati regionalnu politiku.

Marc Lynch, politolog sa Sveučilišta George Washington, napisao je u The Washington Postu: "Deklarativna potraga za mirom, ako već ne i njegovo postignuće, odavno je bila mehanizam kojim Sjedinjene Države pomiruju svoj savez s Izraelom i odnose s arapskim državama koje su protiv njega".

Trumpov potez mogao bi stoga dodatno zakomplicirati odnose s arapskim zemljama - čak i ako se vlade tih zemalja ne brinu previše za Palestince, zabrinute su zbog rastućih nemira u zemlji koja im je u okruženju.

Što će Trumpov potez dugoročno promijeniti?

Položaj SAD-a u odnosima Izraela i Palestine mnogo je više određen američkom pozicijom globalnog igrača i dugogodišnjeg opskrbljivača Izraela vojnom tehnologijom i naoružanjem. S druge strane, palestinski lideri također su pod dubokim utjecajem SAD-a, kojemu duguju financiranje i relativnu stabilnost. Ključan faktor ovdje će biti bijes naroda, koji zbog Trumpove odluke već oštro prosvjeduje, bilo u regiji, bilo u svijetu. Sve bi to moglo u kratkom roku izazvati kaos i nasilje, a dugoročno otvara put do vlasti militantnoj palestinskoj skupini Hamasu.

Budućnost izgleda prilično tmurno: mir vjerojatno neće biti moguće postići, Palestinci su sve dalje od prave države, a i Izrael će vjerojatno biti prisiljen izabrati između dviju ključnih komponenti nacionalnog identiteta: židovske i demokratske - ili će dati Palestincima puna prava, što znači da država više neće biti službeno židovska, ili će im ta prava ograničiti, što podsjeća na južnoafrički apartheid. Potez Donalda Trumpa gurnuo je ta dva naroda bliže tim scenarijima.