Mexico City tone gotovo 25 centimetara godišnje, pokazuje nova satelitska snimka koju je objavila NASA, što ga svrstava među gradove koji najbrže tonu na svijetu.
Jedno od najvećih i najnaseljenijih urbanih područja na svijetu, s površinom od oko 7800 četvornih kilometara i oko 22 milijuna stanovnika, meksička prijestolnica i okolni gradovi izgrađeni su na nekadašnjem dnu jezera. Mnoge ulice u središtu grada nekoć su bile kanali.
Masovno crpljenje podzemnih voda i urbani razvoj značajno su smanjili vodonosnik, zbog čega grad tone već više od stoljeća. Posljedica su vidljivo nagnuti spomenici i starije građevine, poput Metropolitanske katedrale, čija je gradnja započela 1573. godine.
Pogoršanje kronične krize
Smanjenje vodonosnika dodatno je pogoršalo kroničnu krizu s vodom, za koju se očekuje da će se nastaviti produbljivati, piše Assoacited Press (AP).
"Oštećuje se dio ključne infrastrukture Mexico Cityja, poput podzemne željeznice, odvodnog sustava, opskrbe vodom, stambenih objekata i ulica. Riječ je o vrlo velikom problemu", rekao je istraživač geofizike na Nacionalnom autonomnom sveučilištu u Meksiku Enrique Cabral.
Grad tone toliko brzo da se to može uočiti iz svemira. U nekim dijelovima grada tlo se spušta prosječnom brzinom od oko dva centimetra mjesečno, pokazuje novo NASA-ino izvješće, primjerice u području glavne zračne luke i kod poznatog spomenika Anđeo neovisnosti.
To znači da godišnje grad tone oko 24 centimetra. U manje od jednog stoljeća ukupno je potonuo više od 12 metara, prema Cabralu. "Imamo jednu od najvećih brzina slijeganja tla na svijetu", naglasio je.
NASA-ine procjene temelje se na mjerenjima provedenima između listopada 2025. i siječnja 2026. pomoću snažnog satelita NISAR, koji može pratiti promjene na površini Zemlje u stvarnom vremenu. Riječ je o zajedničkom projektu NASA-e i Indijske organizacije za istraživanje svemira.
Projekt, prikupljajući podatke iz svemira, govori i o tome što se zapravo događa ispod površine, objasnio je znanstvenik uključen u projekt Paul Rosen: "U biti dokumentiramo sve te promjene unutar jednog grada. Možete vidjeti puni razmjer problema."
Vlasti ignorirale problem desetljećima
Tim se nada da će s vremenom moći još preciznije analizirati pojedina područja, pa čak i dobiti mjerenja za svaku pojedinu zgradu. Šire gledano, istraživači planiraju primijeniti ovu tehnologiju diljem svijeta kako bi pratili prirodne katastrofe, promjene rasjeda, učinke klimatskih promjena u područjima poput Antarktike i druge procese.
Rosen vjeruje da bi se sustav mogao koristiti i za jačanje sustava ranog upozoravanja, primjerice kako bi znanstvenici mogli upozoriti vlasti na potrebu za evakuacijom u slučaju erupcija vulkana. "Za Mexico City ova tehnologija predstavlja velik iskorak u proučavanju problema slijeganja tla i ublažavanju njegovih najtežih posljedica", tvrdi Cabral.
Vlasti su desetljećima uglavnom ignorirale problem, osim stabilizacije temelja ispod pojedinih spomenika poput katedrale. No nakon nedavnog pogoršanja krize s vodom, kaže Cabral, počele su više ulagati u istraživanja.
Snimke satelita NISAR i podaci koji iz njih proizlaze bit će ključni za znanstvenike i vlasti u planiranju rješenja. "Da bismo dugoročno ublažili ovaj problem, prvi korak je da ga uopće razumijemo", zaključio je Cabral.
