Mexico tone gotovo 25 centimetara godišnje, pokazuje nova satelitska snimka koju je objavila NASA, što ga svrstava među gradove koji najbrže tonu na svijetu.
Na Fujiju
Sin mu rekao da je umoran pa je otac uspon nastavio bez njega: Dječaka (7) ostavio satima samog na planini
RUMBLE IN THE MAKIJA
VIDEO Intrigantan prizor s Raba: Pogledajte okršaj sa zmijom na gradskoj plaži
ide na obdukciju
Užas kod Zagreba: Policija utvrdila čije je tijelo pronađeno u Savi
Jedno od najvećih i najnaseljenijih urbanih područja na svijetu, s površinom od oko 7800 četvornih kilometara i oko 22 milijuna stanovnika, meksička prijestolnica i okolni gradovi izgrađeni su na nekadašnjem dnu jezera. Mnoge ulice u središtu grada nekoć su bile kanali.
Masovno crpljenje podzemnih voda i urbani razvoj značajno su smanjili vodonosnik, zbog čega grad tone već više od stoljeća. Posljedica su vidljivo nagnuti spomenici i starije građevine, poput Metropolitanske katedrale, čija je gradnja započela 1573. godine.
Pogoršanje kronične krize
Smanjenje vodonosnika dodatno je pogoršalo kroničnu krizu s vodom, za koju se očekuje da će se nastaviti produbljivati, piše Assoacited Press (AP).
"Oštećuje se dio ključne infrastrukture Mexica, poput podzemne željeznice, odvodnog sustava, opskrbe vodom, stambenih objekata i ulica. Riječ je o vrlo velikom problemu", rekao je istraživač geofizike na Nacionalnom autonomnom sveučilištu u Meksiku Enrique Cabral.
Grad tone toliko brzo da se to može uočiti iz svemira. U nekim dijelovima grada tlo se spušta prosječnom brzinom od oko dva centimetra mjesečno, pokazuje novo NASA-ino izvješće, primjerice u području glavne zračne luke i kod poznatog spomenika Anđeo neovisnosti.
To znači da godišnje grad tone oko 24 centimetra. U manje od jednog stoljeća ukupno je potonuo više od 12 metara, prema Cabralu. "Imamo jednu od najvećih brzina slijeganja tla na svijetu", naglasio je.
NASA-ine procjene temelje se na mjerenjima provedenima između listopada 2025. i siječnja 2026. pomoću snažnog satelita NISAR, koji može pratiti promjene na površini Zemlje u stvarnom vremenu. Riječ je o zajedničkom projektu NASA-e i Indijske organizacije za istraživanje svemira.
Projekt, prikupljajući podatke iz svemira, govori i o tome što se zapravo događa ispod površine, objasnio je znanstvenik uključen u projekt Paul Rosen: "U biti dokumentiramo sve te promjene unutar jednog grada. Možete vidjeti puni razmjer problema."
Vlasti ignorirale problem desetljećima
Tim se nada da će s vremenom moći još preciznije analizirati pojedina područja, pa čak i dobiti mjerenja za svaku pojedinu zgradu. Šire gledano, istraživači planiraju primijeniti tu tehnologiju diljem svijeta kako bi pratili prirodne katastrofe, promjene rasjeda, učinke klimatskih promjena u područjima poput Antarktike i druge procese.
Rosen vjeruje da bi se sustav mogao koristiti i za jačanje sustava ranog upozoravanja, primjerice kako bi znanstvenici mogli upozoriti vlasti na potrebu za evakuacijom u slučaju erupcija vulkana. "Za Mexico ta tehnologija predstavlja velik iskorak u proučavanju problema slijeganja tla i ublažavanju njegovih najtežih posljedica", tvrdi Cabral.
Vlasti su desetljećima uglavnom ignorirale problem, osim stabilizacije temelja ispod pojedinih spomenika poput katedrale. No nakon nedavnog pogoršanja krize s vodom, kaže Cabral, počele su više ulagati u istraživanja.
Snimke satelita NISAR i podaci koji iz njih proizlaze bit će ključni za znanstvenike i vlasti u planiranju rješenja. "Da bismo dugoročno ublažili ovaj problem, prvi korak je da ga uopće razumijemo", zaključio je Cabral.