Nakon što je Turska otvorila svoje granice prema EU-u, Erdogan je izjavio u ponedjeljak da su se stotine tisuća ljudi uputile prema Europi i da će ta brojka prerasti u milijune. Vodstvo EU-a posjetilo je grčko-tursku granicu kako bi procijenilo situaciju na terenu.

Galerija


Vodeći europski dužnosnici, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, posjetili su grčko-tursku granicu na kojoj se po podacima UN-a nalazi 13.000 migranata koji pokušavaju prijeći u EU iz Turske. Na granici su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i Europskog parlamenta David Sassoli kako bi procijenili situaciju na terenu, kao i Plenković kao premijer zemlje predsjedavajuće Vijećem EU-a te hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Uz obilazak granice, oni su se sastati s grčkim premijerom Kiriakosom Micotakisom.

Vezani članci Andrej Plenković Plenković se javio na koncert Global Citizen: "Hrvatska donira još 200.000 doza cjepiva" Migrantska kriza - 2 Turska tvrdi kako grčka policija puca na migrante pravim mecima, Atena sve negira

Na konferenciji za novinare kazali su kako je situacija teška i zahtjevna, ali na pameti treba imati ljudsko dostojanstvo.

"Došli smo poslati jasnu poruku solidarnosti i podrške Grčkoj. Ključna je stabilnost granice, a spremna je mobilizacija te je Frontex već krenuo u zaštitu granice", kaže Von der Leyen.

"Za pomoć Grčkoj možemo ponuditi 700 milijuna eura", dodala je te istaknula kako će biti u bliskom kontaktu s Michelom, Sassolijem i Plenkovićem ovih dana. 

"Naše će zajedništvo prevladati. Turska nije neprijatelj, a ljudi nisu sredstvo za postizanje cilja. Moramo to imati na pameti u danima koji slijede", kazala je predsjednica Europske komisije.

Sassoli također ističe važnost zajedništva te potrebu zajedničke europske politike o migracijama.

Plenković je pohvalio grčku odluku da zatvori granice migrantima i da čuva vanjsku granicu Europske unije. Najavio je kako će ministar Božinović sutra predsjedati sastankom ministara unutarnjih poslova. 

"Poslat ćemo Turskoj poruku da dobri odnosi između EU-a i Turske ovise o obje strane", kazao je i dodao kako će se truditi deeskalizirati situaciju. 

Nakon konferencije za novinare Plenković je ponovio da su došli dati podršku Grčkoj te poslati poruku Turskoj da spriječi novi val migracija.

"Hrvatska će s te strane, sastancima, držati ovu temu visoko u fokusu europske politike i našega vodstva i angažmana zajedno s ostalim institucijama", rekao je Plenković dodao je kako su posjetili granicu.

"U brifingu su nam rekli da je većina ljudi koja je u posljednja dva dana bila na granici je organizirano povučena", rekao je Plenković.

"Situacija je slična kao i 2015., razlika je što ova grčka vlada, za razliku od bivše, drži svoju granicu i kontrolira je", istaknuo je premijer.

Grčki premijer: "Grčku se neće ucjenjivati ovako"

"Izbjeglice i migranti slobodno mogu otići, gdje god se nalaze i slobodno mogu odabrati kamo žele ići", rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

"Grčku se neće ucjenjivati ovako, neće je se ucjenjivati. Mislim da je to što će nam danas ovdje doći cijelo vodstvo Europe podrška našoj politici jer nikada se neću umoriti od podsjećanja svakoga i Europljanina da su granice Grčke ujedno i granice Europe", kazao je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.

Hrvatska vojska već je dobila nalog da se izrade nova pravila ponašanja vojnika koji bi, ako to odluči državni vrh, čuvali granicu s policijom. Izvijestio je to ministar obrane Damir Krstičević na primopredaji dužnosti novog načelnika glavnog stožera Robert Hranja. Da se pravila moraju donijeti, potvrdio je i predsjednik Republike.

"Moramo biti spremni u slučaju eskalacije. Države se moraju štititi"

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković komentirao je novonastalu krizu te rekao kako treba osnažiti zajedničku politiku unutar Europe o migrantima.

"Pratimo vrlo pozorno što se događa. Danas su i predsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova na tursko-grčkoj granici. Promišlja se kako odgovoriti na ovaj novi izazov. Očito je da ako bude potrebe, ako se sigurnosna situacija pokvari da će hrvatska vojska doći na granicu", rekao je Jandroković za N1.

"Prije svega želio bih da se takvo što ne odgodi. Volio bih da se ne ponovi ona situacija iz 2015. godine. Trebamo osnažiti zajedničku politiku unutar EU kada su u pitanju migracije i prve na udaru su Grčka i Bugarska. Snažna potpora tim zemljama. Ako se počne raditi o desecima ili stotinama tisuća ljudi, tada će Europa sigurno reagirati drugačije nego 2015. godine. Hrvatska će pratiti i koordinirati svoje aktivnosti. Osnovna zadaća države je zaštititi svoje granice i ljude", dodaje.

Jandroković je kazao kako moramo biti spremni na to da se situacija i smiri, ali i kako trebamo biti pripravni i na mogućnost da bude eskalacije.

Plenković je u nedjelju rekao kako kriza koju je izazvao turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je otvorio vrata za migrante nakon smrti tridesetak turskih vojnika u zračnim bombardiranjima u Siriji zahtijeva zajednički europski odgovor.

Plenković je također istaknuo da aktualna Micotakisova vlada neće puštati migrante kojima je Turska otvorila granice da nezakonito prolaze preko grčkog teritorija, za razliku od prošle vlade Aleksisa Ciprasa.

EU se oslanjao na Tursku da zaustavi migrantski val nakon što je od 2015. u Europu stiglo više od milijun ljudi s Bliskog istoka, što je izazvalo političku krizu u Europi.

Erdogan je izjavio u ponedjeljak da su se "stotine tisuća ljudi uputile prema Europi i da će ta brojka prerasti u milijune", nakon što je Turska otvorila svoje granice prema EU-u.

"Otkad smo otvorili granice (u petak), broj onih koji su se uputili prema Europi dosegnuo je stotine tisuća. Uskoro će se o tome govoriti u milijunima", kazao je Erdogan u govoru u Ankari.

On je također rekao da je odbio europsku pomoć vrijednu milijardu eura za prihvat migranata u Turskoj.

Optužio je i grčke vojnike da su na grčko-turskoj granici ubili dvoje migranata te jednog teško ranili, ne potkrijepivši to dokazima.

Von der Leyen je izjavila da turska odluka o otvaranju granica za izbjeglice i migrante prema Europi nije rješenje za situaciju u kojoj se Ankara našla.

"Priznajem da je Turska u teškoj situaciji u pogledu migranata i izbjeglica, ali ono što sada vidimo nije rješenje za tu situaciju", rekla je Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare.

Neki analitičari ocjenjuju da Turska puštajući migrante vrši pritisak na EU i članice NATO-a kako bi dobila njihovu podršku za svoje vojne operacije u Siriji.

Kurz otvaranje granice izbjeglicama nazvao "napadom Turske na EU i Grčku"

Austrijski kancelar Sebastian Kurz u utorak je nazvao "napadom Turske na Europsku uniju i Grčku" odluku Ankare da otvori granice prema Europi izbjeglicama koji se nalaze na turskom teritoriju.

"To je napad Turske na EU i na Grčku. Ljudska bića koriste se kako bi se napravio pritisak na Europu", rekao je Kurz na konferenciji za novinare posvećenoj stanju u Siriji i na grčko-turskoj granici na kojoj se okupljaju migranti koji žele prijeći u Europu.

Rekao je kako bi se europski dužnosnici morali oduprijeti akciji koju je organizirao turski predsjednik Tayyip Erdogan koji koristi izbjeglice kao oružje i ciljano zloupotrebljava ljude.

"Ne smijemo popustiti pritiscima.. Ako sada popustimo pod turskim pritiskom, ako predsjednik Erdogan izađe kao pobjednik koji odlučuje hoće li deseci tisuća ljudskih bića moći ići prema Grčkoj i EU, tada će stotine tisuća slijediti i prestat će slobodno kretanje u Europi", kazao je kancelar.

Na konferenciji za novinare koju je održao nakon sastanka s ministrima unutarnjih i vanjskih poslova i obrane rekao je kako val izbjeglica postoji samo na kopnenoj granici Turske s Grčkom ali ne i s Bugarskom, za što je rekao da nije slučajno.

"Događa se da imamo val izbjeglica samo na grčkoj granici, ali ne i na granici prema Bugarskoj. To pokazuje da se ne radi o nikakvoj slučajnosti, već nečemu što je organizirano. Nisu to ljudi koji iz Sirije bježe ka Grčkoj, već ljudi koji godinama žive u Turskoj. Predsjednik Erdogan je svjesno ovu akciju organizirao. Autobusi se stavljaju na raspolaganje, migrantima se daju lažne informacije i svjesno se pokušava organizirati pritisak na granici ka Grčkoj", objasnio je on.

Najvažnije je, po njemu, najprije osigurati zaštitu vanjske granice EU-a. "Moramo osigurati da se kriza iz 2015. ne ponovi", dodao je, ističući da je sada potrebno jedinstvo EU-a i pomoć Grčkoj.

"Hrvatska je i sama ne tako davno iskusila beznađe rata i izbjeglištva"

U povodu migrantske krize reagirao je i Tvrtko Barun, voditelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi. Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

"Povodom tragičnih događanja na granici Turske i Grčke te slijedom odgovora Europske unije kojim je podržala Grčku u jučerašnjoj odluci da suspendira pravo traženja azila na mjesec dana, Isusovačka služba za izbjeglice – JRS u Hrvatskoj ovim priopćenjem želi skrenuti pozornost na činjenicu da je ovakav pristup suprotan svim europskim i međunarodnim pravnim okvirima zaštite temeljnih ljudskih prava. Uz to, u potpunosti je neodrživ, uzima ljudske žrtve i ne odražava odgovornu, ujedinjenu i humanu strategiju Europske unije spram migracija i zaštite ljudskog dostojanstva. Odgovor Hrvatske kao trenutačne predsjedateljice Vijećem Europske unije sadržan u stavu kako će Hrvatska svim raspoloživim sredstvima pomagati u tome da zaštiti vanjske granice EU-u bez naglašenog osvrtanja na budućnost i perspektivu zaštite ljudskog života svih izbjeglica i migranata ne može biti odgovor zemlje koja je i sama ne tako davno iskusila beznađe rata i izbjeglištva. Općenito diskurs koji osobe koje u potrazi za sigurnošću i zaštitom žele stupiti na europsko tlo u potpunosti dehumanizira proglašavajući ih isključivo prijetnjom i ugrozom od koje se treba štititi svim raspoloživim sredstvima (dakle, i pod cijenu ljudskog života?!) nije prihvatljiv za Europu, koja bi trebala počivati na temeljima solidarnosti i zaštite ljudskih prava.

Događanja kojima svjedočimo na vanjskim europskim granicama u posljednja tri dana ocrtavaju, nažalost, ponovnu nespremnost EU-a da zajednički, humano, pravovremeno i održivo odgovori na izazove situacije koju se moglo i trebalo predvidjeti. Od 2015. godine do danas i dalje ne postoji ujedinjena strategija i zajednički stav i odgovor EU-a, već se izbjeglice i migrante prepušta na milost i nemilost političkim igrama i interesima, poigravajući se i manipulirajući njihovim životima i sudbinama.

Suspenzija mogućnosti traženja azila, kao temeljnog ljudskog prava, vodi samo u eskalaciju ionako izuzetno teške i kompleksne situacije u kojoj najviše pate ljudi ostavljeni na 'ničijoj zemlji' i prepušteni politikama koje se loptaju ljudskim životima kao sredstvom manipulacije. Komisija i Vijeće EU-a trebaju djelovati trenutno kako bi osigurale pristup zaštiti. Zemlje članice moraju podijeliti odgovornost i solidarno djelovati kako bi se spriječile još veće tragedije. Ne zaboravljajmo pritom niti patnje, zbunjenost i strah lokalnog stanovništva, prvenstveno grčkih otoka.

Podsjećamo i apeliramo stoga na vrijednosti od kojih EU ne smije odustati ako želi ostati vjeran svojim načelima: slobode, jednakosti, solidarnosti i poštivanja temeljnih ljudskih prava. Europa koja nikoga ne ostavlja po strani i Europa koja štiti treba žurno donijeti zajednički strategiju koja se neće temeljiti isključivo na represiji (koja neće i ne može donijeti pozitivne pomake), već na konstruktivnim i održivim rješenjima.

U konačnici, poštivanje ljudskog dostojanstva u svim prilikama i neprilikama života prilika je za iskaz kršćanske i ljudske solidarnosti i razumijevanja bogatstva i vrijednosti svakog života.

Nepoštivanje i neuzimanje u obzir ove ključne perspektive u praksi znači konkretne negativne posljedice na živote stvarnih osoba – i izbjeglica i lokalnog stanovništva koje ih prima. Odgovor na ljudske patnje ne smije biti tjeranje građana Europe da oružjem i nasiljem odgovore na nade osoba koje u Europi vide mogućnost zaštite.

Na koncu, koji predlažemo kao početak, kao katolička organizacija donosimo Isusove riječi iz današnjeg Evanđelja: 'Odlazite od mene, prokleti, u oganj vječni, pripravljen đavlu i anđelima njegovim! Jer ogladnjeh i ne dadoste mi jesti; ožednjeh i ne dadoste mi piti; stranac bijah i ne primiste me; gol i ne zaogrnuste me; bolestan i u tamnici i ne pohodiste me! Zaista, kažem vam, što god ne učiniste jednomu od ovih najmanjih, ni meni ne učiniste.'

Jer nije riječ samo o migrantima, riječ je o svima nama – govori papa Franjo u svojoj ovogodišnjoj poruci za Svjetski dan migranata i izbjeglica. Riječ je o našoj zajedničkoj budućnosti i svijetu koji ostavljamo u naslijeđe svojoj djeci.

Isusovačka služba za izbjeglice – JRS, kao humanitarna nevladina organizacija svakodnevno prisutna u životima tražitelja azila i osoba u procesu integracije primjećuje i predlaže sljedeće:

Govoreći o migracijskim kretanjima i izbjegličkim patnjama i nadama diljem svijeta, ovih dana u medijskom i političkom prostoru možemo čuti isključivo pojam nelegalnih migranata i nezakonitih migracija. I dok papa Franjo u više navrata naglašava kako niti jedna osoba nije ilegalna i dok, u načelu, osobe koje bježe od progona ili općeg nasilja u svojim matičnim zemljama imaju pravo tražiti i dobiti zaštitu u Europskoj uniji, stvarnost pokazuje kako gotovo nema zakonitih načina da te osobe stignu na siguran europski teritorij. Prošle je godine najmanje 2275 osoba umrlo dok su prelazile Sredozemno more pokušavajući doći do europskog teritorija, broj stradalih raste iz dana u dan, vjerojatno iz sata u sat. Isusovačka služba za izbjeglice diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, nužnim smatra uspostavljanje sigurnih i zakonskih puteva kako bi se osobama kojima je potrebna zaštita omogućilo da je traže u Europi bez rizika po vlastite živote. Primjeri takvih puteva jesu programi preseljenja, olakšavanje spajanja obitelji, privatno sponzorstvo i korištenje programa humanitarne vize. U trenutačnoj situaciji i druge promišljene i humane alternative koje će spriječiti daljnje stradavanje i zadržavanje ljudi u nehumanim uvjetima.

Zbog nedostatka sigurnih i zakonskih puteva do Europe i zahtjeva za zaštitom, ljudi koji bježe od oružanog sukoba ili progona često nemaju drugog izbora nego svoje živote staviti u ruke krijumčara – što je velika pogubnost.

Nadalje, osobe koje traže zaštitu od progona i rata, u Europi imaju pravo na smještaj u prihvatnim centrima koji jamče dostojanstven životni standard. Međutim, neke europske prakse svjedoče kako previše osoba – uključujući bolesnike, trudnice i djecu – preživljava u nehumanim uvjetima, spavajući na otvorenom, bez adekvatne infrastrukture. Istovremeno, europska društva imaju znanja i kapaciteta kako organizirati dostojanstvene sustave za prihvat koji osnažuju ljude i grade mostove prema lokalnim zajednicama. Stoga bi Europska unija i njezine države članice trebale iskoristiti ovo iskustvo i osigurati dostojanstven prihvat svima koji traže zaštitu. Poštivanje ljudskog dostojanstva jedna je od temeljnih vrijednosti na kojima je izgrađena Europska unija. Ova obveza jasno je izražena u direktivi o minimalnim standardima za prihvat tražitelja azila. Sadašnja stvarnost na terenu diljem Europe daleko je od onoga što propisuje zakonodavstvo. Prenapučena područja prihvata koja ne pružaju nikakvu nadu za izlazak, poput onih na grčkim otocima, potiču napetosti među samim tražiteljima azila i stvaraju osjećaj nesigurnosti među lokalnim stanovništvom, što rezultira povećanim antimigracijskim stavom, pa čak i nasiljem. Danas gledamo kako se to nasilje odnosi i na novinare i pripadnike nevladinih organizacija, što osim kriminalizacije solidarnosti znači i izravno toleriranje nasilja i negativnosti spram osoba koji služe i spašavaju živote izbjeglicama.

Solidarnost i jednakost među temeljnim su vrijednostima na kojima je izgrađeno europsko društvo, koje bi trebalo težiti uključivosti i miru. Solidarnost podrazumijeva da snažniji članovi društva trebaju pomoći najslabijima. Jednakost podrazumijeva da nema mjesta diskriminaciji i da težimo društvu u kojem svi imaju jednake mogućnosti. Posljednjih godina u diskursu o migraciji u Europi sve više dominira rasistička i ksenofobična retorika. Nekoliko političkih sila sustavno povezuje migracije sa sigurnosnim pitanjima, predstavljajući migrante kao prijetnju europskoj dobrobiti, pa čak i identitetu. To je pobudilo stvaranje osjećaja straha i protuimigracijskoga stava među lokalnim stanovništvom diljem Europe, čak i u zemljama s vrlo niskim brojem migranata.

Ono što se pri zagovaranju isključivanja zaboravlja jest da migracija i raznolikost dovode do talenata, kompetencija i novih ideja, koje obogaćuju društvo i mogu pozitivno pridonijeti njegovu razvoju. Poštivanje vrijednosti solidarnosti i jednakosti ne znači omogućavanje tih vrijednosti samo vlastitim državljanima, već težnju ka uključivanju svih. To će u konačnici koristiti društvu u cjelini.

Iskustvo JRS-a pokazuje da, suprotno vidljivom protuimigracijskom diskursu, diljem Europe postoji rasprostranjena podrška za uključivanje migranata i izbjeglica u naša društva. Mnogi građani EU-a, zajedno s osobama u izbjegličkom statusu, svakodnevno rade na izgradnji uključivih zajednica. Iako je odgovornost za prihvaćanje, zaštitu i olakšavanje integracije migranata i izbjeglica prvenstveno na vlastima, zalaganje građana ključni je element u radu na društvenoj uključenosti, omogućavanju razumijevanja među različitim zajednicama i učinkovitoj borbi protiv rasizma i ksenofobije u korist društva u cjelini. I našeg zajedničkog mira", stoji u priopćenju. 

Probiju li migranti obranu u Grčkoj, vojska će na granicu

Probiju li migranti obranu u Grčkoj vojska će na granicu, piše u srijedu Večernji list, podsjećajući da je vojna pomoć u zaštiti granice omogućena zakonskim izmjenama iz 2016. nakon što je Hrvatskom prošlo oko 700.000 migranata

Odluku o tome donosi Vlada RH, na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu suglasnost predsjednika RH, navodi dnevnik.

Koliko je Hrvatska blizu donošenja odluke o angažiranju i Oružanih snaga RH u čuvanju granica od nove najezde imigranata s Bliskog istoka i Azije, to još nitko u državnom i vojnom vrhu ne želi službeno procijeniti, no jasno je da smo sve bliže takvoj situaciji i da se država priprema za takav scenarij.

"Hrvatsku granicu čuva hrvatska policija. Dođe li do veće eskalacije, razmislit ćemo o uključenju hrvatske vojske", izjavio je premijer Andrej Plenković i u toj izjavi mnogi vide najavu zaoštravanja problema.

Pogotovu kada se analizira i druga premijerova rečenica u kojoj objašnjava i odobrava politiku grčke vlade "da neće puštati migrante na nezakonit način i mi ćemo im svim sredstvima pomagati da zaštitimo vanjske granice EU-a". To znači da najavljuje da ni Hrvatska "neće puštati migrante".

Drugim riječima, dođe li do eskalacije, puknu li policijsko-vojni zidovi u Grčkoj i Bugarskoj, to će biti trenutak da i HV uskoči i pomogne snazi od 6500 graničnih policajaca, koliko ih Hrvatska sada ima duž svojih dugih vanjskih granica, donosi Večernji list.

Most: Vojska je već morala biti na granicama zbog ilegalnih migranata

Zastupnici Mosta Nikola Grmoja i Miro Bulj u utorak su poručili da su pripadnici Hrvatske vojske već morali biti na hrvatskim granicama zbog novog migrantskog vala koji se kreće iz pravca Grčke, istaknuvši da je ustavna obaveza štititi sigurnost naših građana.

"Još 2016., dok je Most bio dio Vlade i upravljao resorom ministarstva unutarnjih poslova, donesen je zakon koji omogućuje vojsci da pomogne policiji u čuvanju države granice čemu su se protivili i aktualni predsjednik Milanović i Plenkovićeva Vlada", istaknuo je Grmoja na konferenciji za novinare u Saboru.

Mi smo, dodao je, već u studenom 2018. zahtijevali da vojska izađe na hrvatsku granicu, a s obzirom na nove okolnosti i činjenicu da 75 tisuća ilegalnih migranata krenulo prema Europi, smatramo da je krajnje vrijeme da vojska izađe na hrvatsku granicu.

Dodao je da je predsjednik Zoran Milanović rekao da ne postoji način na koji bi se vojska uključila u čuvanje državne granice i da se ne zna tko bi kome bio nadređen. Grmoja smatra da je upravo to razlog zašto ne treba čekati migrantski val nego vojska odmah treba izaći na granicu i razviti sinergijsko djelovanje policije i vojske.

To će biti svojevrsni odvraćajući faktor za ilegalne migrante jer sigurno neće na isti način percipirati hrvatsku granicu ako budu znali da je vojska izašla na granicu, rekao je Grmoja, istaknuvši da ne smijemo čekati migrantski val nego djelovati odmah.

Naglasio je da je to stav Mosta nepromijenjen od početka migrantske krize 2016. godine, a sada ga prihvaćaju i premijer Plenković i predsjednik Milanović, ali samo kao mogućnost.

"Zbog problema ilegalnih ulazaka migranata, vojska je već trebala biti na granici“, ocijenio je Bulj. Napomenuo je da to sada spominju i premijer i predsjednik i da govore da su naše granice ranjive bez obzira na šest i pol tisuća policajaca na tisuću kilometara granice.

Ustavna je obaveza zaštititi sigurnost naših građana, ističe Bulj, dodavši da država mora osigurati mehanizme obeštećenja onima koji trpe direktnu štetu od ilegalnih migranata, i to pitanje premijer i predsjednik moraju dignuti na razinu Europske unije jer se ljudi u pograničnim područjima osjećaju nesigurno.

"Ako hrvatski vojnik može biti na ruskoj granici, onda mora štititi sigurnost građana i ustavni poredak i na hrvatskoj granici“, zaključio je Bulj. (Hina)