Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Bomba, bačena na Hirošimu 6. kolovoza 1945., u 8:15 ujutro, čovječanstvo je uvela u atomsko doba, eksplodiravši iznad japanskog grada i pretvorivši ga u pustoš. Eksploziju je, u članku objavljenom 1985., novinar Newsweeka opisao kao bljesak koji je posjedovao određenu "Biblijsku ljepotu, poput scene iz Knjige postanka".


Prije 72 godine ljudska je rasa, svojim izborom, postala ugrožena vrsta. Tu je odluku donijela izumivši atomsku bombu, s potpunim znanjem o njenoj moći da uništi ljudski život. Nedorađen prototip testiran je u pustinji Novog Meksika 16. srpnja 1945., i bio je dovoljno moćan da protrese zemlju, u podne zamrači dan, i podigne oblak u obliku gljive viši od 11 kilometara. S jednim bljeskom, čovječanstvo je zakoračilo u atomsko doba i od tada živi uz rizik, kao talac bombi i samom sebi.

Vezani članci Slika nije dostupna Od nuklearnog napada na Hirošimu prošlo je 68 godina... Slika nije dostupna Hirošima: Obilježena 67. obljetnica pada atomske bombe

Osam godina stara učenica, Kay Okubo, stajala je u čudu i gledala kako se oblak u obliku gljive diže iza planina udaljenih preko 60 kilometara. Pogled je odavao tračak pakla, a Hirošima  je postala groblje. Jedan muškarac proveo je dane nakon eksplozije pomažući kremirati žrtve, a tek je nakon 30 godina uspio zaboraviti na smrad vlastitih ruku, stoji u članku Newsweeka objavljenom 40 godina nakon eksplozije.

Američki vojnici i Japanci koji su preživjeli nuklearno ljeto 1945. bili su glumci i gledaoci veće drame, a ne njeni redatelji. Odluka o izradi i bacanju bombe na Hirošimu bila je djelo važnijih ljudi. Te odluke su tada bile predmetom rasprave a i danas se dovode u pitanje. Ono što istraga često zanemaruje je neizbježnost bombe – izumljene zbog rata – i, jednom kada je izumljena, njenog korištenja.

Izum atomske bombe bio je samo pitanje vremena

"Knjiga prirode otvorena je svima na čitanje", rekao je Isidor I. Rabi, fizičar i dobitnik Nobelove nagrade, nedugo nakon pada bombe. Da ti znanstvenici nisu izumili atomsku bombu, netko drugi bi.

Pitanja postavljena prije više od sedam desetljeća nas i danas muče. Rabi je zahvalan na bombi i njenom uspjehu. Ipak, tjedan dana nakon Hirošime nije se mogao natjerati da otvori bocu Johnny Walker Blacka koju je pripremio kako bi proslavio, bez sumnje zbog posljedica introspekcije.

Može li atomska bomba prisiliti ljude na mir?

"Nitko u Los Alamosu se ne bi bojao 10.000 atomskih bombi", rekao je drugi dobitnik Nobelove nagrade, Hans Bethe. Ali na svijetu danas postoji mnogo više atomskih bombi i neke su 1.000 puta moćnije od one bačene na Hirošimu, a i sam Bethe je morao smiriti svoga sedam godina starog unuka nakon što je imao noćnu moru o nuklearnom ratu.

Noćne more tog tipa postale su zajedničko obilježje ljudskog roda, što pokazuje i anketa, objavljena 1983., prema kojoj su dvije trećine Amerikanaca očekivale nuklearni rat u narednih 20 godina. Ljudi koji su 1945. izradili bombu nadali su se da će njome moći ucijeniti ljudski rod i prisiliti ga na mir. Ali glasna nesigurnost leži ispod površine svijeta čiji opstanak ovisi o doktrini čiji je akronim MAD (ludo), koji znači "garantirano uzajamno uništenje". Bez nužnosti koja je obilježila 1945.godinu atomska bomba ne bi bila bačena na Hirošimu. Još uvijek nismo otkrili koje nužnosti obilježavaju 2017. godinu.