Odjel za zaštitu okoliša i prirodnih resursa pozvao je javnost da nastavi poduzimati preventivne korake u zaštiti ozonskog omotača, iako u posljednje vrijeme postoje indicije da se polako oporavlja.


Znanstveni pokazatelji naime govore nam da će se ozonski omotač, nastavimo li u ovom i poboljšanom pravcu, oporaviti negdje sredinom ovog stoljeća. 'To bi se moglo dogoditi ukoliko nastavimo surađivati i prestanemo koristiti supstance koje oštećuju ozonski omotač', rekao je Ramon Paje, tajnik DENR-a.

Vezani članci Europa, ilustracija Pozivaju na jedinstveni zdravstveni sustav: ''Nedovoljno smo opremljeni za krizna stanja'' Viktorija Bednjanec Stigla packa iz Europske komisije: Opomenuli nas zbog lošeg gospodarenja otpadom, mogli bismo dobiti i novčanu kaznu

Uoči 16. rujna, Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača, sa svih strana svijeta čuju se pozivi za očuvanje napretka na iscjeljivanju, a ove se godine dan simbolično naziva '30 godina zajedničkog liječenja ozonskog omotača', točnije 30 godina od Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača.

Nakon konvencije, 1985. godine na snagu je stupio dokument okvirnog sporazuma kojim su stranke potpisnice, suglasne surađivati u relevantnim istraživanjima i znanstvenim procjenama problema zaštite ozona, međusobnu razmjenu informacija, te donositi odgovarajuće mjere koje bi spriječile aktivnosti koje štete ozonskom sloju. Taj je dokument postavio temelje za Montrealski protokol kojim su propisane tvari koje oštećuju ozonski sloj. Radi se o tvarima koje se uglavnom koriste u aerosol proizvodima, pjenama i aparatima za gašenje požara, kao radne tvari, te za klima uređaje i raznu opremu za hlađenje.

Prema studiji, koja je 2014. godine izrađena prema naruđbi Ujedinjenih naroda, ozonski omotač pokazuje znakove zadebljanja, nakon što su godinama uočavani samo znakovi dodatnih oštećivanja. Osim toga ozonska rupa, zabilježena na Antartici prestala je rasti svake godine. Kako je istraživanje objašnjeno iz UN-a, za oporavak je isključivo zaslužna politička odlučnost za ukidanje korištenja stakleničkih plinova koji uništavaju ozon.

No neke zamjene koje se koriste potencijalno bi mogle stvoriti još veću štetu ozonskom omotaču, pa samim time postoji potreba da se na to upozori. 'Trenutno se radi sa sudionicima Montrealskog protokola, stručnjacima iz svih sektora na koje se to odnosi, kako bi se utvrdilo kakve su zapravo te alternative, te pokušalo iznaći one koje imaju najmanje štetnog utjecaja na klimu i ozonski omotač', poručuju iz DENR-a.

NOVA NADA? Otkriveno 5 novih planeta na kojima je moguć život

OSAM MINUTA DO APOKALIPSE Što bi se dogodilo u trenutku gašenja Sunca?

I dok su s jedne strane pokazatelji dobri, nedavna je studija pokazala da Južni ili, kako se još naziva, Antarktički ocean apsorbira alarmantne razine ugljičnog dioksida. To čak može zvučati kao dobra vijest, jer veća apsorpcija CO2 može pomoći u smanjivanju globalnog zagrijavanja, ali s druge strane povećanje razine kiselosti vode može biti kobno za podvodni svijet. Postoji mogućnost da zbog toga izumru neke biljke i životinje. Oceani apsorbiraju oko četvrtine svjetske emisije CO2, još od početka industrijalizacije, ali znanstvenici su zabrinuti zbog toga. Nastavi li rasti emisija CO2 mogućnost apsorpcije će opadati, a sve će više podvodnog svijeta biti u opasnosti.

'Ovaj planet je sve što imamo. I skoro smo ga uništili. Osim ako ga nećemo očistiti, suočit ćemo se s katastrofom. Nema plana B. I nema planeta B. Život je procvjetao na ovom planetu. Istražujemo druge planete kako bi otkrili je li na njima moguć život. Želimo li se skrasiti na nekom od njih i također ga uništiti našom pohlepom i ratovima. Odgovor je u nama, u našoj svijesti, to nikada nismo istražili. Previše smo zauzeti opstankom u ovoj ludoj utrci da bismo istražili taj neograničeni prostor. Postanimo toga svjesni, to nas može zaštititi i očuvati naš planet.

Opasne i smrtonosne situacije koje dovode do zagađivanja, klimatskih promjena, uništavanja ekosustava, nestašice vode, uništavanja ozonskog omotača, prenapučenosti, kiselih kiša i energetskih kriza, samo su neki od problema koji se spominju na međunarodnim konvencijama i skupovima. Ali odgovor je na individualnoj razini. Svakim pojedinačnim aktom brige za prirodu izazivamo pozitivnu lančanu reakciju', napisao je u svojoj kolumni novinar Swami Anand Kul Bhushan iz Indije.

Možda je krajnje vrijeme da ga poslušamo.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju