Galerija
Ozbiljnu obnovu čeka još desetak tisuća objekata stradalih u potresima. Kako bi se sve ubrzalo, opet se ide u izmjene Zakona o obnovi. A među najvažnijim promjenama su one da građani neće plaćati 20 posto za konstrukcijsku obnovu, već će sve platiti država, gradovi i županije.
Uvodi se predfinanciranje za sve koji sami organiziraju obnovu, a država će moći kupiti prazne nekretnine za smještaj vlasnika iz oštećenih objekata. Pojednostavljuje se legalizacija objekata, ali i uklanjanje opasnih građevina. Diže se i prag javne nabave.
Glavna kočnica obnove
Sve to, uvjerava ministar graditeljstva Darko Horvat, uklonit će glavnu kočnicu obnove – neriješene imovinsko-pravne odnose. ''Velik broj objekata koji su oštećeni u potresu nisu postojeći objekti ili nisu legalizirani'', kaže Horvat.
U petak će se na temu obnove sastati sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem. ''Mislim da je to korak u dobrom smjeru jer jednostavno ove imovinsko pravne odnose se ne može raspetljati u ovako kratkom roku. Govorimo o problemima koji su se desetljećima nagomilali'', smatra Tomašević.
Za predsjednika Zorana Milanovića obnova u Zagrebu ušla je u crveno i za to krivi Bandićevu vlast. ''Mislim da je bitno financijski u Zagrebu da i premijer tome posveti pažnju'', kaže.
Pročitajte i ovo
Pogođenim područjima Vlada dodjeljuje i beskamatne zajmove i to Sisačko-moslavačkoj županiji 180 milijuna kuna, Gradu Zagrebu 150, Zagrebačkoj županiji 20 i Krapinsko-zagorskoj 10 milijuna kuna.
Na Banovini su dosad obnovljene 552 kuće. Od 1. listopada tamo kreće postavljanje zamjenskih obiteljskih kuća.
Brža dinamika trebala bi se vidjeti nakon što se usvoji Zakon.
Oronula pročelja u centru grada
Dio obnove odnosi se na oronula pročelja zgrada u središtu Zagreba koja predstavljaju veliku opasnost za pješake. U subotu je komad fasade u strogom centru pao na glavu 16-godišnjaka koji je završio u bolnici.
No, u ovoj priči krivci nisu, kako ih se zna nazvati, neodgovorni suvlasnici zgrada koji ne brinu o imovini, već sam Grad Zagreb. U zgradi s koje se odlomio komad pročelja - nalazi se Gradski ured za obrazovanje.
Tako je za 16-godišnjaka završila subotnja šetnja središtem Zagreba. Duboka rana na glavi, krvavo lice i ogroman šok. Sve se dogodilo usred bijela dana.
"Šetala sam sa svojim kumčetom Gundulićevom i u prolazu nam je pao komad fasade na glavu. Ja sam dobro prošla, bio je samo udarac bez nekih gorih posljedica, no on je završio na Rebru na šivanju glave, bila je CT obrada, ali uglavnom vrlo neugodna situacija. Imali smo sreće u nesreći", rekla je Valentina Vrbanc u prilogu reportera Dnevnika Nove TV Ivana Čorkala Valentina Vrbanc.
Nisu ni shvatili što se dogodilo
U prvi mah nisu ni shvatili što se dogodilo. "Prvo sam pomislila, kako su nastavili padati komadi fasade i prašine kako je opet potres pa sam ga povukla sa strane. No kako je to prestalo kad je prestalo sjeli smo na terasu kafića i pričekali dolazak hitne pomoć. Njegovo lice bilo je puno krvi, kapalo je po podu, odjeći, zbilja neugodno", dodala je Vrbanc.
U pomoć su im pritekli prolaznici, među njima i jedan liječnik, a naišao je i policajac. "Ja sam bila opisala događaj, a kako je u međuvremenu naišla hitna pomoć mi smo u međuvremenu otišli i rastali se", dodala je.
Na mjestu događaja i u srijedu su krhotine s pročelja, ali i tragovi krvi. Dio nogostupa kratko je bio ograđen trakom komunalnog redarstva.
"Više je mjesta odakle je to moglo pasti, da li je to s prvog balkona gdje su isto oštećenja ili s viših dijelova zgrade...", pita se Vrbanc.
Paradoksalno je da se u zgradi s koje se odlomio dio pročelja, nalazi gradski Ured za obrazovanje. Na mjestu događaja nalaze se i nadzorne kamere. A tko je odgovoran za ovo, zakon je vrlo jasan.
"U njemu je definirano da svaka šteta iz nečije imovine prema nekome drugome treba nadoknaditi vlasnik te imovine", navodi Dražen Pomper, voditelj Grupacije upravitelja Grada Zagreba.
Vlasnik država, Grad korisnik
U ovom slučaju vlasnik je država, a Grad korisnik. Na zgradi smo pobrojali bar desetak oštećenja, a tunela za pješake nema. Dok privatne suvlasnike zgrada tjeraju na skupu obnovu kreditima, o vlastitim ne vode brigu.
"Ako postoji odgovornost grada, onda ćemo je i priznati i vidjeti da se to nikada više ne desi", rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Šef Skupštine lopticu odgovornosti prebacuje u državno dvorište. "Zgrade koje iz bilo kojeg razloga predstavljaju sigurnosno ugrozu za građane grada Zagreba, da se ne čekaju vlasnici da pokrenu obnovu, nego da država krene obnavljati kako ne bi došlo do ovakvih situacija...", smatra Joško Klisović, predsjednik Skupštine.
Križanje Gundulićeve i Ilice prometno i pješački jedno je od najfrekventnijih u Gradu Zagrebu. Trebaju li oronula pročelja nekoga doista stajati glave da se državna i gradska vlast pokrenu. Jer u subotu je tragedija pukom srećom izbjegnuta.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
