Danas prijepodne u blizini Baške na otoku Krku dogodio se jak potres koji se osjetio na širem području Kvarnera, Istre i riječkog zaleđa, jugozapadne Slovenije, južnoj Austriji, južnoj Njemačkoj, južnoj Mađarskoj, u Bosni i Hercegovini do Banje Luke, Zenice i Sarajeva, kao i u Italiji.
Kako je izvijestila Seizmološka služba, lokalna magnituda iznosila je 4,8 te mu je žarište bilo plitko, na dubini između osam i 10 km. Nakon njega uslijedio je niz slabijih potresa, od kojih je najjači bio lokalne magnitude 2,7. Dogodila su se još tri potresa magnituda između 2 i 3 te 20 potresa magnituda između 1 i 2.
"Ovakvo ponašanje potresa – pojava naknadnih potresa koji su magnitudom slabiji od glavnog potresa – očekivano je i uobičajeno te se može očekivati pojačana seizmička aktivnost u okolici epicentra glavnog potresa u sljedećih nekoliko tjedana ili čak mjeseci", stoji u objavi o preliminarnim podacima Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Pročitajte i ovo
U objavi je također objašnjeno zašto se u Hrvatskom primorju događaju potresi.
"Ono se nalazi na dodiru Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče. Tijekom pomicanja Jadranske mikroploče prema sjeveroistoku i u sudaru s Europskom pločom, izdigli su se Dinaridi na sjeveroistoku i Alpe na sjeveru. Procijenjene vrijednosti konvergentnog kretanja Jadranske mikroploče u odnosu na Euroazijsku ploču su u rasponu od 0,5 na sjeverozapadu do 4,5 mm/god na jugoistoku", stoji na stranici PMF-a.
"U Hrvatskom primorju najznačajnija je rasjedna zona Ilirska Bistrica – Rijeka – Vinodol – Senj. Potresi na tom složenom sustavu uglavnom su uzrokovani reversnim rasjednima, pružanja sjeverozapad-jugoistok, sa žarištima potresa dubine do 20 km", dodaje se.
Pročitajte i ovo
U epicentralnom području primorja, objašnjavaju stručnjaci s PMF-a, potresi su koncentrirani u relativno uskom, priobalnom pojasu koji se pruža otprilike od Ilirske Bistrice u Sloveniji do Senja u duljini oko 100 km.
"Najjači potresi u epicentralnom području Hrvatskog primorja i Kvarnera zabilježeni su 1750. godine kod Bakra, 1838. godine kod Rijeke i na Krku, 1870. godine kod Klane i 1916. godine u Vinodolu", piše u objavi zagrebačkog fakulteta.
