Kraljica Elizabeta poslala je svoj prvi kraljevski e-mail 1976. godine. Prvi video na YouTube je postavljen 23. travnja 2005. s nazivom "Ja u zoološkom vrtu". Na YouTubeu svaki dan korisnici provedu ukupno više od milijardu sati gledajući video sadržaje. Sigurno ste razvukli osmijeh čitajući zanimljivosti s interneta. No internet, to nepregledno igralište, krije i ne tako fora stvari. Štoviše, može biti opasno i mračno mjesto.
Svako četvrto dijete u Hrvatskoj žrtva je cyberbullyinga, odnosno nasilja na internetu. Bilo na TikToku, Instagramu, Facebooku, WhatsAppu. Ono je tu, prisutnije nego ikada. No nisu to jedine negativne strane današnje "velike svjetske mreže" – svaki peti mališan u Europi žrtva je nekog oblika seksualnog nasilja online. U 2021. godini zabilježeno je 32 milijuna prijava sa sumnjom na seksualno iskorištavanje djece na internetu diljem svijeta.
Kako bi internet učinili sigurnijim, ljepšim i pozitivnijim mjestom za sve nas, prvenstveno za djecu, one najranjivije, i smanjili te šokantne brojke, A1 Hrvatska pokrenulaje platformu #BoljiOnline. Na toj misiji pomaže im i dugogodišnji partner - Centar za sigurniji internet. Zajedničkim snagama pokrenuli su fundraising platformu Čini pravu stvar, kojom se želi prikupiti 40.000 eura za mobilni tim Centra. Donirati možete i vi i tako pomoći mobilnom timu da dođe u svaki kutak zemlje, do svakog djeteta koje se susrelo sa zlostavljanjem u online svijetu i kojemu trebaju podrška i pomoć.
A sve ih je više. I zlostavljane djece i poziva Centru. Samo prošle godine nazvalo ih je 300 % više djece kojoj treba savjet ili pomoć u borbi protiv nasilja u odnosu na 2022.
Pomoć je potražila i jedna djevojčica. Nazovimo je Ana i recimo da je imala 13 godina kada je saznala kako riječi mogu boljeti. Duboko i dugo.
"Cure iz škole otvorile su grupu na WhatsAppu i dodale i mene. I bila sam sretna jer su to najpopularnije cure u školi", priča Ana.
No sreća i uzbuđenje uskoro su prerasli u tugu i suze, u ruganje i ismijavanje.
"Svašta su pisale u grupi. Govorile su da sam dlakava kao King Kong i da smrdim kao kanalizacija. Rugale su se mojoj odjeći i pitale jesam li je našla na smetlištu. Osjećala sam se jadno i odbačeno i nisam znala zašto to rade", prisjeća se Ana.
Vršnjačko nasilje i seksualne ucjene preko interneta, poput sextortiona, mogu biti izuzetno traumatični događaji za djecu. Mnogi od njih osjećaju se nemoćno i izgubljeno. Elektroničko nasilje rašireno je među svim dobnim skupinama, a mijenjaju se oblici i sadržaj kojima se želi povrijediti drugo dijete. Kod djece od 1. do 4. razreda osnovne škole, najčešći je oblik zlostavljanja ismijavanje, osobito na temelju fizičkog izgleda, dok se kod starije djece sve češće objavljuju sexting sadržaji, odnosno razmjene fotografija i videa koji prikazuju intimne dijelove tijela ili dopisivanja sa seksualnom konotacijom.
"Smijale su se mojim grudima i nazivale ih pikulama. Rekle su da imaju fotku njih i da će je poslati cijeloj školi. Baš sam jako plakala i nisam htjela više ići u školu. Kada bih vidjela da se netko smije, mislila bih da se smije meni", priča Ana.
O nasilju na internetu razgovarali smo i s Ivanom Ćaletom, socijalnim radnikom Centra za sigurniji internet. Ističe kako online nasilje ima dubok i često razarajući utjecaj na djecu i mlade. Djeca žrtve virtualnog nasilja osjećaju strah, sram i krivnju zbog onoga što su doživjeli. Prisutan je i osjećaj bespomoćnosti, a često se osjećaju i izolirano od svojih vršnjaka ili obitelji.
"Online nasilje može uzrokovati emocionalne posljedice kod djece. Izloženost uvredljivim ili prijetećim porukama, lažnim vijestima, ismijavanju ili omalovažavanju na internetu može dovesti do gubitka samopouzdanja, niskog samopoštovanja, anksioznosti i depresije", ispričao je Ivan i dodao: "Oblici online nasilja, poput cyberbullyinga, mogu dovesti do stvarnih fizičkih ozljeda ako žrtva postane meta fizičkog napada ili sebi nanese štetu zbog psihičke traume. Traumatska iskustva iz djetinjstva mogu ostaviti trajne emocionalne ožiljke koji mogu utjecati na njihovu sposobnost uspostavljanja zdravih odnosa, samopouzdanje i općenito kvalitetu života u odrasloj dobi."
Velika je odgovornost na roditeljima, kojima je u ovo digitalno doba vrlo izazovno odgajati djecu. I vaše dijete može postati žrtvom online nasilja, a prvi znak koji roditelji mogu uočiti jest promjena u izgledu i ponašanju. Strah i uznemirenost koje stvara zlostavljanje mogu dovesti do poremećaja u prehrani i spavanju, kao i do naglih promjena raspoloženja.
Loš uspjeh u školi i izbjegavanje hobija još su jedan od pokazatelja da nešto nije u redu. Tu su i promjena socijalnih navika i izolacija, kao i izbjegavanje kontakta očima.
Roditelji, razgovarajte sa svojom djecom. Budite svjesni različitih vrsta online prijetnji, poput cyberbullyinga, sextinga, sextortiona. Prepoznajte znakove upozorenja koji ukazuju na to da je možda i vaše dijete žrtva ili počinitelj online nasilja. Razgovor, praćenje djetetovih ponašanja i "kretanja" na internetu ne znači da narušavamo njihovu privatnost, već da pazimo na njih i brinemo se o njihovoj sigurnosti.
Nasilje na internetu je stvarno. I boli. I ostavlja tragove za cijeli život.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom A1 Hrvatska po najvišim profesionalnim standardima.
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
-
pucao po ljudima, ranio više osobaU sumanutom pohodu u Sisku kalašnjikovom ubio ženu, ide na psihijatrijsko liječenje: "Ima veća prava nego žrtve"
