Možemo! i Zagreb je naš! predstavili model za obnovu zgrada oštećenih u potresu: ''Ovo je dvostruko povoljnije od dosadašnjih''

Autor modela je ing. Dario Almesberger, stručnjak za obnovu koji je od 1976. radio na šest potresom pogođenih područja (Gemona, Dubrovnik/Budva, Napulj/Napulj-Potenza, Aquila, Bologna i Emilia Romagna) te objektima kao što su Aja Sofia u Instanbulu, Anđeoska kula u Rimu i London Eye.

Na konferenciji za novinare ispred stambene zgrade u Mrazovićevoj ulici Almesberger objasnio je da model predviđa blokovsku obnovu koja omogućava i učinkovitost i znatne uštede, jer se istovremeno obnavlja više zgrada u nizu.

Model predviđa tzv. Sendvič pristup - građevinski radovi kreću tako da se skida postojeća žbuka, nakon čega se nanosi posebni mort u sloju debljine od samo dva, tri centimetra koji je armiran sa specijalnom karbon-bazaltnom mrežom s dvorišne i ulične strane zgrade koja se spaja se sidrima tj. zategama kroz međustropne konstrukcije time čineći sendvič, što pak omogućuje veće protupotresno ojačanje zgrade, istaknuo je.

Kandidat za gradonačelnika Zagreba Tomislav Tomašević istaknuo je da je model financijski povoljan i omogućava obnovu bez nužnosti iseljavanja stanara iz zgrade.

“Cijena obnove zgrade po ovakvom modelu, na tipskom primjeru zgrade sa žutom naljepnicom od 1000 metara četvornih odnosno deset stanova po 100 četvornih metara, procijenjena je na oko 100.000 eura za cijelu zgradu tj. oko 10.000 eura", rekao je Tomašević.

To je gotovo dvostruko jeftinije od troškovnika koje smo sa stručnjacima analizirali u klasičnim modelima obnove, dodao je te naveo da cijena uključuje skidanje postojeće žbuke, stavljanje posebne armirane žbuke pa stavljanje termo žbuke kao i najam građevinske skele.

Kandidat za zamjenika gradonačelnika Zagreba, arhitekt Luka Korlaet, istaknuo je kako ovaj model predstavlja visokoučinkovitu, neinvazivnu metodu obnove bez iseljavanja stanara.

“Po našim grubim procjenama, ova je metoda dvostruko povoljnija od onih koji su dosad predstavljeni u troškovnicima obnove Zagreba, pogotovo ako materijale proizvedemo u Hrvatskoj", rekao je Korlaet.

Naveo je i da su kao jednu od opcija i model dodatnog samofinanciranja obnove od strane suvlasnika stambenih zgrada željeli predložiti prenamjenu neaktivnih tavanskih prostora u stambena potkrovlja.

Time bi suvlasnici mogli pokriti trošak svojeg financijskog sudjelovanja u obnovi u odnosu na državu i grad, istaknuo je, a naveo je i da je modelom predviđena mogućnost ugradnje lifta s dvorišne strane te ugradnju termožbuke, čime bi se dodatno povećala energetska učinkovitost i ujedno dostupnost i atraktivnost zgrada.

Saborska zastupnica Sandra Benčić istaknula je kako su tražili način da korištenjem već postojećih poluga u gradu pomogne privatnu obnovu.

Pročitajte i ovo pale i dvije prijave Fond objavio koliko je dosad utrošio na sanaciju potresa, zaprimljeno samo devet odluka o obnovi: ''Proces je kompleksan''

Pročitajte i ovo 11 mjeseci od potresa Tko je nadležan za opasne odrone sa zgrada u Zagrebu? Državni inspektorat kaže da je Grad. Oni pak: "Nismo mi..."

"Građanima ćemo dati na izbor koji model obnove žele, predfinancirat ćemo iz gradskog proračuna izradu potrebne dokumentacije i ujedno raspisati natječaje za okvirne sporazume kako bismo imali širok izbor projektanata i izvođača te standardizirane cijene usluga, za sve one građane koji će htjeti krenuti s obnovom preko gradskog ureda”, najavila je Benčić.