Hrvatski turizam čini 25 posto BDP-a i sada je jasno kako je tako velika ovisnost pogubna za proračun. Pogledajte kakva je osobna karta hrvatskog turizma.

Galerija


Hrvatska je zemlja za odmor 20 milijuna stranaca. Toliko ih je, naime, prošle godine posjetilo našu zemlju. 20 milijuna turista je pet turista na jednog stanovnika, po čemu smo zajedno s Maltom prvi u Europi.

Vezani članci Zaštitne maske, ilustracija - 2 Turisti zbunjeni jer ne mogu pratiti uvođenje novih mjera: "Vidio sam da u trgovini svi nose masku, je li to nešto novo?" Turisti u Zadru - 4 Kako pomiriti zaradu i sigurnost: Raste broj turista, ali i mogućnost širenja zaraze – zaštitnu opremu ne nose ni stranci ni domaći

Posljednji podatak e-visitora za travanj govori kako ih je bilo 9658 - očekivano zbog karantene. A u travnju prošle godine bilo ih je 1.158.593.

Svibanj je prijašnjih godina bio mjesec zagrijavanja, a prava turistička berba počinjala je u lipnju i trajala do kolovoza. U ta tri mjeseca u zemlju bi došlo više od 12,7 milijuna turista. A kako raste krivulja dolazaka turista, rastu, naravno, i prihodi proračuna.

Gotovo svaki drugi turist ljetovao je u Dalmaciji, odnosno njih 46 posto. Istru je odabralo 27 posto, Kvarner 18 posto, a Liku, Središnju Hrvatsku i Zagreb za odmor je biralo 8 posto turista. Slavoniju pak 1 posto.

Dubrovnik je u 2019. bio grad u kojem je noćilo najviše turista. Slijede četiri istarska grada - Rovinj, Poreč, Umag i Medulin, zatim Zagreba, Splita ili popularna vikend-destinacija Vir.

Najviše noćenja u Hrvatskoj ostvarili su Nijemci. Sada svaki drugi Nijemac poručuje da će ljetovati u domovini, a ne u inozemstvu.

Drugi najbrojniji turisti su domaći vikendaši koji čine gotovo 14 posto noćenja. Zatim su tu Slovenci, Austrijanci, Poljaci. Talijani nisu u samom vrhu. Na top 10 listi stranih gostiju donji dio predvode Česi, Britanci, Mađari i Slovaci.

Nijemci su uglavnom ljetovali u istarskim mjestima te na otocima Krku i Rabu. 

Domaći gosti birali bi Vir, Crikvenicu, Zagreb pa do Vodica, Novalje, Zadra ili Biograda.

Slovenci tradicionalno biraju istarska mjesta pa do Novalje i Vira. Austrijanci, osim Opatije i kvarnerskih otoka, vole Istru.

Poljaci pak vole malo južnije - Šibenik ili Vodice, Omiš, Makarsku rivijeru.
Talijani, pogađate, biraju Istru i otoke kao što su Krk i Lošinj.

Česi vole Makarsku rivijeru, Omiš, Novalju i istarske turističke meke poput Umaga. Britanci, kao bolji potrošači, biraju od Dubrovnika, Zagreba, Istre, Hvara.

Mađarima su Crikvenica i Vir drugi dom, ali i istarska mjesta Rovinj i Medulin pa južnije do Zadra i Vodica.

I na kraju Slovaci ljetuju od Crikvenice, Vira i Zadra do Šibenika i najviše Makarske rivijere