Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović sazvao je za danas u 11 sati Stručni sastanak sudaca i nakon toga Sjednicu Suda na čijem je dnevnom redu točka - Nadzor nad ustavnošću i zakonitošću izbora u povodu izjave predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da će se kandidirati na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, raspisanih odlukom Predsjednika Republike od 15. ožujka 2024.
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin pozvao je Ustavni sud da što prije donese odluku je li dopušteno "ono što niti jednim člankom Ustava i zakona nije zabranjeno". Istaknuo je da će odluku Suda, kakva god bila, poštovati.
Ustavni stručnjaci u javnosti se spore treba li Milanović prije kandidature podnijeti ostavku ili i na dužnosti predsjednika može krenuti u izbornu utrku.
Pročitajte i ovo
Ustavni sud šalje upozorenje?
"Teško je prognozirati, ali znajući manevarske sposobnosti Ustavnog suda, mislim da će se u ponedjeljak zadržati na upozorenju aktera ako smatraju da predsjednik ne bi trebao biti u političkoj utakmici ako ne podnese ostavku. Mislim da će se zadržati na razini upozorenja, možda obrazložiti trenutak kada bi se trebala podnijeti ostavka, razraditi nekoliko opcija", rekao je za Dnevnik Nove TV Vedran Đulabić s Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Milanović je dan ranije ponovio da neće dati ostavku na mjesto predsjednika RH i da će biti premijerski kandidat SDP-a na izborima, a u očekivanju odluke Ustavnog suda vezano za kandidaturu referirao se da je to ''nekoliko rečenica u Ustavu, a on to vidi potpuno drukčije''.
''Nebitno je što misli Ustavni sud, kojem je na čelu pajdo i kum pijanog Šeksa, to je Šeparović. Oni mogu donijeti odluku kakvu hoće, ja ću biti u kampanji i bit ću kandidat za premijera'', poručio je Milanović.
SDP ima rezervni plan
Ako ustavni suci odluče da Milanović ne može biti izravni kandidat u prvoj izbornoj jedinici, SDP ima plan - ostavku Milanović neće dati, ali neće biti na listi, no svejedno će biti SDP-ov kandidat za premijera i Pantovčak će napustiti nakon izborne pobjede na parlamentarnim izborima.
''Milanović ne treba biti na izbornoj listi da bi bio premijer'', kazao je za Dnevnik Nove TV potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i objasnio: ''U tom slučaju mi ćemo ga kao saborska većina predložiti za mandatara nove Vlade. Ne može nitko nikome zabraniti, ni Ustavni sud ne može mu zabraniti da u tom trenutku ne prihvati mjesto mandatara.''
''Možete biti na europskim izborima, zakon je donesen 2010. HDZ ga je donio. To može, a za Sabor ne može, hajde mi to objasnite. To su gluposti, ali na to smo računali. Vidim da nitko od tih ustavnih stručnjaka, to su obični nastavnici, to nije ni pročitao. Što je duh Ustava, u Ustavu piše što piše, ja ću biti kandidat za premijera... Idem na izbore i idem izbaciti HDZ s vlasti, potjerati ih'', kazao je Milanović.
Pročitajte i ovo
Neprimjerene usporedbe
Međutim, miješaju se kruške i jabuke, upozoravaju ustavni stručnjaci i stručnjakinje. Dok neki od njih smatraju da predsjednik Republike dok je na toj dužnosti nema što tražiti ni u utrci za Europski parlament, Sanja Barić s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, između ostalog, upozorila je da su usporedbe izbora za Europski parlament i izbora za Hrvatski sabor neosnovane.
"Puno je važnije razumjeti ulogu predsjednika Republike Hrvatske (PRH) u ustavnom poretku RH te ustroj i položaj tijela EU-a kako bismo shvatili da različito reguliranje tih dviju situacija - sudjelovanja na nacionalnim parlamentarnim izborima i sudjelovanja na europskim parlamentarnim izborima - nije u kontradikciji, već upravo logična i najnormalnija posljedica razlikovanja suverene nacionalne države od supranacionalne organizacije EU-a", kazala je Barić.
''Položaj PRH-a u nacionalnoj državi RH jest položaj neutralnog, neovisnog, nestranačkog i nadstranačkog jamca stabilnosti vlasti. Stabilnost vlasti nemojmo miješati s pojmom slaganja s odlukama te vlasti ili politikama te vlasti. Stabilnost vlasti tijekom parlamentarnih izbora posebno je u rukama PRH-a. On u tom razdoblju jedini ima puni izborni legitimitet, ostala dva tijela stvarne političke vlasti - Hrvatski sabor i Vlada RH - u tehničkom su i time ograničenom mandatu'', podsjetila je ustavna stručnjakinja.
Također je podsjetila da PRH saziva na konstituirajuću sjednicu novoizabrane zastupnice i zastupnike: ''PRH poziva na konzultacije novoizabrane zastupnice i zastupnike. PRH povjerava mandat onome koji prikupi većinu. PRH produžuje mandat mandataru. PRH imenuje drugog mandatara. PRH, ako se ne oformi nova Vlada RH, imenuje privremenu nestranačku vladu i raspušta Hrvatski sabor te raspisuje još jedne izbore. Sve je to jamstvo stabilnosti vlasti i to je njegova jedina uloga tijekom nacionalnih parlamentarnih izbora nakon što ih raspiše.''
Pročitajte i ovo
U odnosu na Europski parlament (EP), naglasila je, situacija je drukčija: ''EP je tijelo nadnacionalne organizacije koje funkcionira kao neka vrsta 'doma' EU-a. Izbori za EP ne utječu na stabilnost nacionalne vlasti, na egzistenciju Hrvatskog sabora, na egzistenciju Vlade RH. Oni mogu biti svojevrsni pokazatelj, svojevrsna anketa trenutačne popularnosti nacionalnih političkih opcija. No izbori za EP nisu izbori o egzistenciji državnih tijela niti utječu na stabilnost vlasti.''
''U svakom slučaju, u izborima za EP PRH nema nikakvu ulogu, osim određivanja samog dana izbora, a taj dan zapravo i nije osobito slobodan odrediti jer je to, po zakonu o izborima za EP, uvijek nedjelja, i to unutar razdoblja koje odredi EU. Dakle, u pravilu nema izbora, nego nedjelja unutar tog razdoblja od nekoliko dana (eto, ove godine to je razdoblje od 6. do 9. lipnja, a kako je 9. lipnja jedina nedjelja, onda znamo kada su i prije same formalne odluke PRH-a)'', dodala je.
''Stoga je navođenje ove usporedbe – nacionalni parlamentarni izbori (gdje nema vlasti, tek je moramo formirati) i europski parlamentarni izbori (gdje formiramo predstavničko tijelo svih građana EU-a ne utječući na nacionalnu vlast i nacionalna tijela) – neprimjereno'', kazala je Barić.
Kako bilo, naposljetku će svoje reći Ustavni sud, a ondje, valja i to spomenuti, 10 od 13 sudaca i sutkinja vrlo brzo, točnije 7. lipnja istječe redovni osmogodišnji mandat, a bira ih Sabor.
