Božić je jedan od najvažnijih vjerskih blagdana, a osim što ima duboko duhovno značenje, blagdanska atmosfera donosi mnoge lijepe običaje, uključujući i način na koji se upućuje čestitka.
Tijekom najradosnijeg kršćanskog blagdana vjernici trebaju zaboraviti na "dobar dan" već se sa svima pozdravljaju riječima: "Mir Božji, Hristos se rodi!".
Uobičajeni božićni pozdrav je: "Hristos se rodi", a odgovara se: "Vaistinu se rodi".
Prema crkvenim učenjima, ovako se pozdravlja sve od Božića do Bogojavljenja, 19. siječnja.
Također, pravilno je i jednostavno: "Sretan Božić“.
Običaj je da se Božić čestita obitelji i najbližim prijateljima, a u posljednje vrijeme vrlo su popularne božićne poruke koje se dijele na društvenim mrežama pa je dobro podsjetiti da se Božić piše velikim slovom ("Sretan Božić"), a božićni blagdani malim slovom ("Sretni božićni praznici"), podsjeća Nova.rs.
Gregorijanski i julijanski kalendar
Svi kršćani zapravo slave Božić 25. prosinca, ali ne svi po istom kalendaru, naime, vjernici pravoslavne vjeroispovijesti, koji se vode julijanskim kalendarom, Božić slave 7. siječnja. Božić po julijanskom kalendaru slave i vjernici Srpske i Ruske pravoslavne crkve, ali i katolici Ukrajinske grkokatoličke crkve.
Po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa (1538. – 1612.) i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Liliusa (1520. – 1576.), papa Grgur XIII. (1502. – 1585.) 24. veljače 1582. objavio je reformu do tada postojećeg julijanskog kalendara papinskom bulom ''Inter Gravissimas'' nazvanom po prvim dvjema riječima teksta.
Novi kalendar, nazvan gregorijanski kalendar, svoje je ime dobio upravo po papi Grguru.
Razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara jest ta što gregorijanski ima 97 prijestupnih godina na svakih 400, a julijanski 100. U gregorijanski kalendar uvedeno je takozvano sekularno pravilo – godine djeljive sa 100 (sekularne godine) jesu obične, osim ako su djeljive sa 400 (u tom su slučaju prijestupne).
To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100. itd. prijestupne po julijanskom, a obične po gregorijanskom kalendaru. Danas razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14 dana.
Uvođenjem gregorijanskog kalendara, kalendarska godina približena je tropskoj najviše do tada. Kad je papa Grgur 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a ubrzo i ostale katoličke zemlje. Zemlje Krune sv. Stjepana, kojima je tada pripadao najveći dio Hrvatske, prešle su na gregorijanski kalendar 1587. godine.
Protestantske zemlje prešle su na gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću, s tim da su do danas već i neke pravoslavne Crkve (Grčka, Rumunjska, Bugarska) prešle na ovaj kalendar, premda neke – kao što su Ruska i Srpska – i dalje ustraju na starom julijanskom kalendaru.
