Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Ustavni je sud danas na prijedlog Transparency Internationala Hrvatske (TIH) ukinuo izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama.


Sud ih je ukinuo jer su izglasovane s nedovoljnim brojem glasova, a odbio je ocjenjivati ustavnost Zakona o pomilovanju. Ustavni suci nisu ocjenjivali sadržaj izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama nego samo način njegova donošenja te su ustvrdili da je riječ o organskom zakonu za koji je bilo potrebno 77 glasova, to jest većina glasova svih zastupnika.

Vezani članci Članovi platforme Možemo komentirali Zakona o obnovi Zagreba i okolice Možemo kritizira Zakon o obnovi Zagreba: "Jako smo zabrinuti oko toga kako će se to provoditi i kako će se trošiti sredstva" Obitelj, ilustracija (Foto: Gulliver/Thinkstock) Provjerite detalje: Proširuje se krug korisnika dječjeg doplatka

Zakon je, pak, lani u prosincu donesen s nedovoljna 73 glasa, pa su ga ustavni suci jednoglasno ukinuli, odredivši da će prestati vrijediti 17. srpnja. Tako su Saboru dali vremena da ukloni neustavnost i zakon donese s potrebnim brojem glasova.

>> Zakon o informacijama nije donesen u skladu s Ustavom

>> Oporba protiv izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama

Suci su potvrdili stajalište TIH-a da je riječ o organskom zakonu koji uređuje jedno od temeljnih ljudskih prava, pravo na pristup informacijama. Pritom su istaknuli da je čak i vlada kao predlagatelj izmjena to utvrdila, no Sabor je odlučivao po uobičajenoj proceduri donošenja zakona većinom glasova nazočnih na sjednici.



Odmah nakon izglasavanja izmjena zakona TIH je upozorio da je način njegova donošenja neustavan te da se nekim odredbama uvode bitna ograničenja i otvara prostor za proglašavanje velikog broja informacija tajnim. Ocijenio je da je zakonom bitno smanjen prostor za suzbijanje korupcije, posebno na lokalnoj razini, jer se praktično bilo što može proglasiti državnom tajnom.

Ustavni suci odbili su ocjenu ustavnosti Zakona o pomilovanju, čije je ukidanje također zatraženo zbog navodno nedovoljnog broja glasova kojim je donesen. U tom slučaju suci su zaključili kako nije riječ o organskom zakonu koji dira u temeljna ljudska prava, nego o zakonu koji razrađuje i pomaže predsjedniku države u provedbi Ustavom utvrđene ovlasti da daje pomilovanja.

Predlagatelj Turina: Krši se pravo na zaštitu dostojanstva

Odbijen je i zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbe tog zakona po kojoj se odluke o pomilovanju javno objavljuju. Predlagatelj August Turina ocijenio je kako se time krši pravo na zaštitu dostojanstva, ugleda i časti te na tajnost podataka. No, suci su zaključili kako je načelo javnosti, to jest pravo javnosti da zna tko je pomilovan važnije od spomenutih prava.

Protiv odluke o neprihvaćanju ocjene ustavnosti Zakona o pomilovanju od 12 sudaca glasovao je jedino Davor Krapac, koji je najavio izdvojeno mišljenje. On tvrdi da zakonodavac tim zakonom zadire u ustavnu ovlast predsjednika države. (Hina)