Zagrebačka obilaznica bit će bogatija za još jednu traku. Riječ je o projektu između čvora Jankomir i Lučko u dužini od 4 i pol kilometra, a radovi počinju najesen.
To je jedna od najprometnijih dionica, kojom na dan prosječno prođe 80 tisuća vozila, a u ljetnim mjesecima ta je brojka i puno veća. Rok izgradnje je godinu dana, radit će se 365 dana, ako vremenski uvjeti dopuste 24 sata dnevno.
"To je najfrekventniji dio u cestovnoj infrastrukturi. Potrebno je rasteretiti taj pritisak oko Zagreba jer se tu slijeva nekoliko pravaca, od kojih jedan vodi prema jugu zemlje, a drugi prema istoku. Potrebno je napraviti treću traku", rekao je ministar Oleg Butković.
Vrijednost radova je oko 30 milijuna eura.
"Ugovor je vrlo složen, a rok je kratak. Imamo godinu dana za dovršetak tog posla, propisali smo da se radi od 0 do 24, sedam dana u tjednu, 365 dana u godini", poručio je predsjednik uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan.
Nakon toga gužve bi na tom potezu trebale biti znatno manje.
"Nadamo se da će to biti napravljeno u roku i da ćemo na taj način rasteretiti prometne čepove, za koje znamo da intenzivnije nastaju u sezoni, a nisu mali ni tijekom redovitih aktivnosti. Tu je oko 80 tisuća vozila dnevno u prometu i ta treća traka, nakon što se spoje vozila koja dolaze iz Maribora i Ljubljane, praktički postaje problem za daljnji promet prema Rijeci, odnosno Splitu", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Obilaznica je, osim tranzitnog prometa, dnevni boravak brojnih Zagrepčana.
"Nadam se da će se u dogledno vrijeme nastaviti ti projekti tako da cijela obilaznica dobije treći trak. To je, naravno, jako bitno iz perspektive prometa", rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Radovi će na obje strane obilaznice početi istovremeno.
"Prvo ćemo početi sa širenjem kolnika na jednu i drugu stranu, a nakon toga idemo u sanaciju postojećeg kolnika vozne i pretjecajne trake. Najprije jedan kolnik, onda drugi kolnik", objasnio je Mate Matas iz Sektora za projektiranje i građenje HAC-a.
Na dijelu radova vozače čeka smanjena brzina i ograničenje prometa.
"Najveći je izazov ta prometna regulacija jer se radi pod prometom. Lako bi bilo da nema prometa, ali s obzirom na to da ima, promet mora ići. Nije sam objekt zahtjevan, nego taj promet - da to funkcionira, a da mi istovremeno izvodimo radove", rekao je Damir Hrupec iz tvrtke Pedom Asfalti.
"Trebalo bi dati rješenja da ljudi ne moraju automobilima koristiti tu dionicu, nego da imaju alternativu u javnom gradskom prijevozu. To je prije svega željeznički prijevoz, a onda i ostali oblici javnog prijevoza putnika. Znači, i drugi kolosijek prema Karlovcu, modernizacija prema Krapini, Varaždinu, Sisku, Velikoj Gorici, i dati mogućnost putovanja javnim prijevozom", rekao je dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić.
Dok se to ne dogodi, strpljenje će na obilaznici biti glavni suvozač.
