Mjesecima stoje u Perzijskom zaljevu, a kad krenu, nastat će kaos: Što se to nakupilo na dnu 1500 brodova?

Zatvaranje strateškog prolaza uslijed sukoba na Bliskom istoku zarobilo je više od 1500 komercijalnih brodova. Znanstvenici upozoravaju da bi ponovno pokretanje prometa moglo izazvati do sada neviđeno širenje invazivnih morskih vrsta diljem svjetskih oceana.

tri vijesti o kojima se priča INCIDENT U KAŠTELIMA UZNEMIRUJUĆE Nove fotografije ugriza kornjače u Jadranu: "Mami je noga napuhana kao balon" oglasilo se ministarstvo Pronađeno tijelo nestalog Portugalca: Procurili prvi detalji OČEVID U TIJEKU Dvoje mrtvih u teškoj prometnoj nesreći! Vozilo sletjelo s ceste u provaliju

Blokada Hormuškog tjesnaca, koja traje još od kraja veljače, stvorila je uvjete za ekstremnu prijetnju globalnoj bioraznolikosti. Više od 1500 trgovačkih brodova ostalo je zarobljeno u Perzijskom zaljevu, a međunarodni tim morskih biologa upozorava na teške posljedice njihova dugotrajnog mirovanja.

Budući da brodovi mjesecima stoje nepomični, njihovi su trupovi postali gusto prekriveni morskim organizmima - od mikroba i algi do rakova vitičara i drugih beskralješnjaka. Kada se pomorski promet konačno otvori, ti bi organizmi mogli otputovati do luka diljem svijeta.

"Da ste morali osmisliti najgori mogući scenarij, ne znam biste li ga mogli napraviti drukčije. Ovo je savršena oluja", upozorio je prof. Mario Tamburri s Centra za znanost o okolišu Sveučilišta u Marylandu, vodeći autor istraživanja.

"Superširenje" morskih invazivnih vrsta

Istraživanje opisuje trenutačnu situaciju kao potencijalni "događaj superširenja morskih invazija" te naglašava da nijedna dosadašnja blokada u pomorskom prometu nije uključivala toliko brodova koji su tako dugo mirovali. Uobičajeno se brodovi u lukama zadržavaju tek nekoliko dana, što sprječava razvoj gustih morskih zajednica na njihovim potopljenim površinama.

Ako tisuće brodova otplove prekrivene algama, školjkama i drugim organizmima, mogu unijeti invazivne vrste koje istiskuju zavičajnu floru i faunu, šire bolesti te trajno mijenjaju morske ekosustave. Osim štete za okoliš, invazivne vrste mogu uništiti ribarstvo, začepiti rashladne sustave elektrana i uzrokovati milijarde dolara štete godišnje, piše Guardian.

Perzijski zaljev ozloglašen je po ekstremno visokim temperaturama i visokom salinitetu. Organizmi koji u njemu preživljavaju iznimno su otporni, što ih čini izrazito opasnim invazivnim vrstama.

Stručnjaci ističu da su pod najvećim rizikom luke koje imaju slične tople i slane uvjete, pri čemu su Indija i Singapur izdvojeni kao lokacije na kojima bi vlasti morale biti na najvišem stupnju pripravnosti.

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) potvrdila je rizik te pozvala brodare da provode smjernice za čišćenje trupa, dok znanstvenici apeliraju na vlade da hitno organiziraju pregled i čišćenje brodova prije nego što napuste Zaljev.

"U mnogim stvarima ovo je poput praćenja gripe ili koronavirusa. Želite biti spremni, otkriti problem na vrijeme i odmah reagirati ako nešto pronađete", zaključio je Tamburri, koji je apelirao na svjetske vođe da uz ljudske patnje ne zanemare ni dalekosežne ekološke posljedice rata.