Više od četiri godine nakon početka invazije na Ukrajinu, trgovinske veze EU i Rusije nastavljaju se održavati, unatoč smanjenom opsegu zbog uvedenih sankcija.
Rusija je, tako, u prvih pet mjeseci ove godine u EU izvezla robe u vrijednosti od gotovo deset milijardi eura, prema podacima Eurostata, a prihod odlazi u džepove tajkuna povezanih s ratnim strojem ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše Moscow Times.
Iako je trgovina drastično pala u odnosu na predratne razine, europske zemlje i dalje se iz Rusije opskrbljuju energijom, metalima i drugom industrijskom robom, koje su zasad izuzete od sankcija.
Najviše se trguje ukapljenim prirodnim plinom
Energija i dalje čini najveći udio u trgovini između Rusije i EU, a najviše se trguje ukapljenim prirodnim plinom, nakon čega slijede nafta i naftni derivati.
EU je već zabranila većinu uvoza ruske sirove nafte koja se prevozi morem, dok bi potpuna zabrana uvoza ruskog LNG-a - vrijednog oko 3,7 milijardi eura, ili otprilike 55% preostale energetske trgovine, trebala stupiti na snagu 2027.
Posljednje dvije europske rafinerije nafte u ruskom vlasništvu - Lukoilovi objekti u Rumunjskoj i Bugarskoj - također se pripremaju za promjenu vlasništva nakon što je SAD lani sankcionirao tvrtku.
Problem čelika i aluminija
Također prema podacima Eurostata, Rusija je u prvih pet mjeseci u EU izvezla više od 700 milijuna eura čelika i više od 70 milijuna eura aluminija.
Proizvođač aluminija Rusal, kojeg je osnovao milijarder Oleg Deripaska, upravlja pogonima u Irskoj, Švedskoj i Njemačkoj, iako je proizvodnja u talijanskoj tvornici obustavljena od 2025.
Tvornice proizvode aluminijske proizvode za europsku industriju, uključujući legure za lijevanje koje se koriste u automobilskim komponentama, kao i građevinske materijale poput krovnih i ventilacijskih sustava.
Deripaska je pod sankcijama EU, ali nije izravni vlasnik Rusala, koji sam po sebi nije sankcioniran, no neka izvješća ga i dalje povezuju s tom tvrtkom.
Šesti najbogatiji Rus upravlja proizvodnjom čelika
Vodeći proizvođač čelika NLMK Group, kojim upravlja šesti najbogatiji čovjek u Rusiji Vladimir Lisin, u međuvremenu nastavlja upravljati tvornicama u Belgiji, Italiji i Danskoj.
Ti pogoni uvoze poluproizvode od čelika iz Rusije i prerađuju ih u gotove proizvode za europske kupce, uključujući brodograditelje i tvrtke za energetsku infrastrukturu.
Potražnja je ostala jaka jer su ruske ploče jeftinije od mnogih konkurentskih dobavljača. Uvoz u EU iznosio je ukupno 1,7 milijuna metričkih tona između siječnja i svibnja, unatoč oštrom padu u svibnju.
Belgija, dom najvećeg europskog pogona NLMK-a, činila je oko polovicu tog uvoza, dok su Danska i Italija također bile među najvećim kupcima.
Neke tvrtke i dalje nisu pod sankcijama
Ni Rusal ni NLMK nisu pod sankcijama EU unatoč njihovoj bliskoj integraciji s ruskim lancima opskrbe. EU je također nastavio dopuštati uvoz ruskih čeličnih ploča pod izuzećima koja trenutno vrijede do 2028.
Pronalaženje kupaca za europsku imovinu navedenih tvrtki bilo bi teško, dok bi prisiljavanje na zatvaranje pogona moglo ugroziti tisuće radnih mjesta i poremetiti europsku proizvodnju, što bi sankcije učinilo politički teškim za države članice koje su domaćini pogona.
Rusal kaže da zapošljava više od 1000 ljudi diljem Europe, dok NLMK kaže da njegova europska divizija ima gotovo 2000 zaposlenika.
Šefica vanjske politike EU-a Kaja Kallas izjavila je da Unija nastoji zatvoriti preostale praznine u svom režimu sankcija, s posebnim naglaskom na metale. EU također navodno razmatra manje, uže pakete sankcija, promjenu osmišljenu kako bi se lakše prevladalo protivljenje pojedinačnih država članica.
No, dok rusko poslovanje s aluminijem u Europi dolazi pod sve veći politički pritisak, čini se da će se oslanjanje bloka na ruski čelik vjerojatno pokazati težim za ukidanje, unatoč dugogodišnjim pozivima nekih aktivista i zakonodavaca.
Iako je EU i dalje predan postupnom uklanjanju ruskih industrijskih proizvoda, iznenadna zabrana poluproizvoda od čelika poput ploča i dalje je vrlo malo vjerojatna u bliskoj budućnosti, rekao je analitičar George Voloshin za Moscow Times.
„Budući da su europske čeličane NLMK-a uvelike ovisne o uvozu sirovih ploča iz Lisinovih matičnih tvornica u Rusiji, stavljanje njega na crnu listu efektivno bi zamrznulo poslovanje te europske imovine“, rekao je Vološin za The Moscow Times.
„Države članice u kojima se nalaze postrojenja NLMK-a, ponajviše Belgija, rutinski su koristile pravo veta tijekom pregovora o sankcijama kako bi zaštitile lokalna radna mjesta, signalizirajući da EU trenutno nije spremna ciljati Lisina pojedinačno sve dok ekonomski opstanak ovih europskih čeličana ostaje vezan za njegovo korporativno carstvo“, napomenuo je.
-
Kuća užasa u SAD-uIza zaključanih vrata pronašli 16 djece u nezamislivim uvjetima: "Izgledali su gotovo divlje"
-
LOŠA REKLAMANijemci poslali upozorenje svojim turistima u Hrvatskoj: Policija objavila što nipošto ne smijete raditi na plaži
-
DRAMATIČNI PRIZORIVIDEO Šire se snimke užasavajućeg potresa u Japanu: "Zgrada kao da se pretvorila u tekućinu"
