Zamjenik guvernera HNB-a kaže da zbog događaja u Eurozoni, u Hrvatskoj kamate na kredite neposredno ne bi trebale rasti.
Pročitajte i ovo
'To ovisi o tome kolika je potražnja za kreditima, a ona je sada mala. Ali, kriza dugo vremena povećava troškove refinanciranja domaćih banaka, a tako utječe na mogućnost povećanja kamata. Teško je reći do koje bi mjere kamate mogle rasti, to ovisi o troškovima refinanciranja i o potražnji kredita. Najveću potražnju za kreditima ima država, o tome će ovisiti povećavanje kamata. Naravno, ovisiti će i o politici banaka koje moraju voditi računa do koje mjere kamate, ako idu gore, rasti', objasnio je.
Dodao je kako će tečajna politika HNB-a ostati ista kao i do sada, točnije, održavat će se stabilan tečaj kune prema euru i neće se dozvoljavati velike oscilacije. 'Teško mi je govoriti građanima u kojoj valuti da štede, ja ne dajem savjete. Dobro je štedjeti u onoj valuti koja vam treba za potrošnju, rekao je Boris Vujčić.
Naglasio je kako je trenutna kriza najveća od stvaranja Europske unije. 'No, troškovi raspadanja Eurozone bili bi veći od troškova spašavanja. Toga su svjesni političari, ali problem je što političke odluke kasne za tržištem', rekao je Vujčić.
Tvrdi da će trajno rješenje biti u uvođenju fiskalne discipline i izdavanju euroobveznica. 'To se ne može bez fiskalnog pravila i fiskalne discipline. Teške su to političke odluke koje u zemljama Eurozone zahtijevaju promjene ustava', rekao je. Zamjenik guvernera HNB-a tvrdi da je pred nama u Hrvatskoj godina stagnacije ekonomske aktivnosti koju bi trebale obilježiti strukturne reforme i razdoblje fiskalne konsolidacije.
'Godinu 2012. Hrvatska treba iskoristiti za fiskalnu konsolidaciju kako bi zadržali povjerenje stranih investitora i za strukturne reforme kako bi zemlju napravili privlačnijom za strana ulaganja jer jedino investicije u budućnosti mogu potaknuti rast. Model rasta koji smo imali na principu zaduživanja i poticanja domaće potražnje je gotov', zaključio je.
