Na sjednici Vlade raspravljat će se o rebalansu ovogodišnjeg i prijedlogu državnog proračuna za 2018. godinu.


Ministar financija Zdravko Marić najavio je kako će im zajednička obilježja rebalansa ovogodišnjeg i prijedloga proračuna za 2018. biti odgovorno upravljanje javnim financijama, daljnje smanjivanje javnog duga, kao i deficita, koji je, kako je rekao, već lani bio na povijesno niskoj razini.

Vezani članci Andrej Plenković Vlada usvojila odluku o kupovini aviona, Plenković: "Sutra oko podne iznad Zagreba vidjet ćemo dva Rafalea kakva kupujemo" Prva sjednica Vlade nakon ljetne pauze Plenković o koronavirusu: "Broj zaraženih raste. Nadamo se da će i na današnjoj koronakarti obala ostati narančasta"

Istaknuo je da je ovo druga godina zaredom u kojoj se proračun ostvaruje bolje nego se prvotno planiralo. Rebalansom će najveći dio sredstava biti usmjeren na rješavanje određenih dugova i dubioza koje u pojedinim sustavima postoje već dugi niz godina, poglavito u zdravstvenom sustavu.

Uz to, naći će se financijska sredstva za aktualne trenutke, primjerice za elementarne nepogode pa će iznos za sanaciju šteta povećati s 20 na 100 milijuna kuna. Ovogodišnji proračun rađen je uz planirani deficit opće države od 5,6 milijardi kuna ili 1,6 posto, a prijedlogom rebalansa proračuna on bi trebao biti znatno niži, unutar 1 posto.

Ministar Marić najavio je i da će prijedlog proračuna za 2018. "također biti na tom tragu", odnosno da rashodna strana mora "ostati pod kontrolom".

Prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. – 2020., koje je Vlada usvojila u srpnju, prihodi se u proračunu za 2018. planiraju na razini od 127,9 milijardi kuna, a rashodi na 132,9 milijardi kuna, dok se deficit opće države projicira na razini od 0,8 posto BDP-a, uz stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto.

Državni Proračun i Financijski Planovi Izvanproračunskih Korisnika Za 2018. i Projekcije Za 2019. i 2020. by Anonymous vLUGzr on Scribd

Tijek sjednice pratite u nastavku:

11:40 Vlada je Saboru predložila da ne prihvati prijedlog IDS-a, PGS-a i Liste za Rijeku o dopuni Kaznenog zakona koja se odnosi na sankcioniranje propagiranja nacističkog, fašističkog i ustaškog režima.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je kako u Kaznenom zakonu već postoji okvir koji sankcionira kaznena djela mržnje te javnog poticanja na nasilje i mržnju, a podsjeća i da je Vlada osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima od kojeg se očekuje cjelokupna analiza stanja te preporuke.

11:30 Prihvaćen je prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske svemirske agencije o svemirskoj suradnji u mirnodopske svrhe

10:50 Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek predstavila je Nacrt prijedloga zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji će biti poslan u prvo čitanje u Sabor.

Istaknula je kako je digitalizacija njegova glavna odrednica.

"Donošenjem zakona smanjit će se troškovi svih javnih ustanova. Unaprijedit će se dostupnost gradiva koja se liberalizira. Ako zakonom nije drugačije određeno, gradivo će postati dostupno odmah nakon donošenja. Gradivo nastalo do 30. 5. 1990. bit će dostupno bez ograničenja, osim osobnih podataka. Ali bit će dostupni svi podaci vezani za rad tajnih službi nedemokratskih režima'", kazala je ministrica Obuljen Koržinek.

10:45 Proračun za 2018 i projekcije za 2019. i 2020. komentirala je i ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

"Proračuni se nalaze na čvrstoj putanji smanjenja deficita i smanjenja javnog duga", kazala je Dalić.

Istaknula je kako sva ministarstva moraju kontrolirati svoje rashode unatoč pozitivnim trendovima.

10:40 Marić je predstavio i rebalans proračuna za ovu godinu.

"Predviđamo gospodarski rast od 3,2 posto. Ukupne prihode očekujemo na razini od 122,4 milijarde kuna, što je više no što smo mislili. Rashodna se strana smanjuje za 1,6 milijardi na 126,8 milijardi kuna", kazao je Marić.

Najavio je kako 1,1 milijardu kuna ušteda ide Ministarstvu zdravstva (većinom za podmirenje dugova bolnica), nakon čega slijedi Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvu prometa, Ministarstvu rada, Ministarstvu financija, MUP-u, Ministarstvu vanjskih poslova, Ministarstvu pravosuđa...

Ministar zdravstva Milan Kujundžić, čiji bi resor rebalansom državnog proračuna trebao dobiti milijardu kuna, izjavio je prije Vladine sjednice da je zadovoljan povećanjem sredstava, ali to nije dovoljno za sve potrebe u zdravstvu.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić izjavio je u četvrtak, u povodu predstavljanja prijedloga proračuna za iduću godinu na sjednici Vlade, da povećanja plaća mogu očekivati državni i javni službenici, kojima je poručio i da će uskoro dobiti kolektivni ugovor.

Dva najveća povećanja iduće godine mogu se očekivati u indeksaciji mirovina te povećanju plaća državnih i javnih službenika, ukupne vrijednosti preko dvije milijarde kuna, izjavio je Pavić novinarima prije sjednice Vlade, upitan za prve nacrte proračuna za 2018. godinu

Najviše će rasti proračun resorima gospodarstva i zaštite okoliša, za 27,6 odnosno 25,7 posto, dok je za tek tri ministarstva predviđeno manje sredstava, a najviše resoru financija, za gotovo 26 posto.

10:20 Ministar financija Zdravko Marić predstavio je proračun za 2018. i projekcije za 2019. i 2020. godinu.

"U nadolazećem razdoblju najveći doprinos očekuje se od izvoza roba i usluge", kazao je Marić.

Iduće godine očekuju inflaciju od 1,5%. Rekao je kako je najvažnije od svih ovih projekcija broj zaposlenosti. Ukupni prihodi za 2018. godinu planirani su u iznosu od 129 milijardi kuna.

Rashodi državnog proračuna su s druge strane planirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je u odnosu na ovu godinu porast od 5 milijardi kuna.

Napomenuo je kako je rebalansom za ovu godine predviđeno dodatnih 500 milijuna kuna HZZO-u.

"Javne financije doveli smo na razinu da trošimo onoliko koliko imamo. Započeli smo trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u", kazao je Marić.

10:15 Plenković se potom osvrnuo na najavu rebalansa proračuna te prijedlog proračuna za sljedeću godinu. 

Premijer je kazao kako se sljedeće godine predviđa rast BDP-a od 2,9%, dok se predviđa kako će rast BDP-a u 2019. iznositi 2,6, a 2020. 2,5 posto.

Naglasio je i kako se očekuje da će manjak proračuna biti na razini 0,5 posto BDP-a.

"Nastavit ćemo sa smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u. Za 2017. godinu očekujemo da se udio javnog duga smanji na 79,8 posto'', kazao je Plenković.

10:10 Premijer Andrej Plenković u uvodnom obraćanju osvrnuo se na aktualna događanja.

Komentirao je nedavnu konferenciju Vlade i HNB-a o uvođenja eura.

"Hrvatska je već prihvatila pravnu i političku obvezu uvođenja eura. Kada će se to dogoditi, nije propisano jer prethodno moramo ispuniti uvjete", kazao je Plenković.

Kazao je kako očekuje da se u javnoj raspravi kroz sljedeće godine razmotre sve koristi i otklone mitovi o uvođenju eura.

Poručio je kako bi uvođenje eura trebalo uslijediti nakon ulaska Hrvatske u Schengen 2020. godine.

Premijer je podsjetio i na posjet Papina tajnika Hrvatskoj.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju