U Vladi smatraju da će te izmjene potaknuti osobnu potrošnju i osigurati povoljnije uvjete poslovanja za poduzetnike. Predloženim izmjenama poreza na dohodak iznos osobnog odbitka povećao bi se s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna. Za građane s potpomognutih područja prve skupine osobni bi se odbitak povećao s 3.200 na 3.500 kuna, a za drugu skupinu s 2.700 na 3.000 kuna.
Pročitajte i ovo
Ujedno se prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto sa sadašnjih 8.800 kuna podiže na 13.200 kuna. Te će izmjene, kaže ministar financija Boris Lalovac, najvećem dijelu građana donijeti rast plaća od 1. siječnja 2015. godine, a kod isplate plaće za prosinac. To je mjesec dana kasnije od prijašnjih najava, zbog toga da jedinice lokalne samouprave ne moraju donositi rebalanse svojih proračuna, kazao je Lalovac.
Prema njegovim izračunima, kod prosječne mjesečne neto plaće od otprilike 5.500 kuna neto povećanje bi u godini dana bilo oko 2.000 kuna, a plaće od 3.900 kuna neto do 1.000 kuna u godini dana. Po prvi put minimalna bruto plaća neće biti oporeziva pa ju poduzetnici mogu podići bez da uđu u sustav snažnih poreznih škara, kaže Lalovac.
Vlada predlaže i uvođenje oporezivanja kamata na štednju po stopi od 12 posto, od 1. siječnja 2015. godine. Njime će, kaže Lalovac, biti obuhvaćeno 400 tisuća hrvatskih građana, od kojih 50 tisuća ima ukupno 10 milijardi eura štednje i godišnje zarade 2,3 milijarde kuna kamata i na to sada ne plaćaju porez.
Oni koji godišnje od kamata zarade primjerice 50 tisuća kuna platit će, prema Vladinu prijedlogu, 6.000 kuna poreza. To, kaže Lalovac, nije nikakav udar na njih jer da štede u inozemstvu ne bi platili manje.
Premijer Zoran Milanović ocijenio je da stopa poreza na dohodak od 40 posto i dalje jedna od viših u Europi te će se i dalje, uz danas predložene korekcije, primjenjivati relativno nisko, na prihode pripadnika srednjeg sloja koji nisu bogataši nego nešto bolje zarađuju i žive od plaće.
Današnje odluke su, po njegovim riječima, u neku ruku rizične, jer nema jamstava da će funkcionirati savršeno i mogu dovesti do problema u punjenju proračuna, slično kao i u slučaju izdvajanja HZZO-a iz riznice. Ali, treba učiniti sve da stvar uspije, drži Milanović.
Lalovac potvrdio: Od 1. siječnja građanima će se povećati plaće!
Vlada je u paketu zakona vezanih uz rebalans proračuna Saboru poslala i izmjene Zakona o porezu na dobit prema kojima bi reinvestirana dobit bila obuhvaćena poreznim olakšicama ako se ulaže u dugotrajnu imovinu i ako poduzetnik zadržava ili povećava broj zaposlenih.
Saboru su upućene i izmjene Zakona o PDV-u. Uz novinu da mali poduzetnici prema Vladinu prijedlogu više neće morati plaćati PDV po ispostavljenoj već naplaćenoj fakturi, novost je i da se diže i visina godišnjeg prihoda za plaćanje PDV-a po naplati s dva na tri milijuna kuna.
Trenutno su u sustavu koji se vodi prema naplaćenoj realizaciji samo obrtnici, njih 50 tisuća, a s novim izmjenama u sustav bi ušli i mali poduzetnici, njih oko 70 tisuća, te bi prema naplaćenoj realizaciji za obračun PDV-a u tom sustavu bilo 120 tisuća poreznih obveznika.
Oni će, prema Vladinu prijedlogu, moći birati hoće li plaćati PDV po naplaćenoj realizaciji ili ispostavljenoj fakturi. To su, kaže Lalovac, mnogi poduzetnici tražili u dobrim vremenima, ali su se tadašnje vlade oglušivale.
Druga velika novina u sustavu PDV-a je da će Porezna uprava moći ovršiti poduzetnika koji je koristio odbitak pretporeza, a nije platio račun koji mu je ispostavio mali poduzetnik.
Bitno je i da će svi poduzetnici morati Poreznoj upravi slati izvješća od koga nisu naplatili račune. Tako će Porezna uprava moći biti aktivnija u zaštiti malih poduzetnika, kaže Lalovac.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras smatra da su promjene u sustavu PDV-a potpuni zaokret u odnosu na zadnji zakon i poticaj likvidnosti malih i srednjih poduzetnika u iznosu od oko milijardu kuna godišnje. Riječ je o najvažnijoj mjeri za male poduzetnike u zadnjih deset godina, ističe Maras.
Vlada je predložila i izmjene Zakona o igrama na sreću kojima bi 'poreznim škarama' bili obuhvaćeni svi dobitci od klađenja, a ne kao do sada oni veći od 750 kuna.
Sredstva od toga poreza i poreza na kamate bit će dijelom upućena kao kompenzacija lokalnim proračunima zbog gubitka sredstava od poreza na dohodak, kaže Lalovac.
Prema izmjenama Zakona o doprinosima, poslodavac bi bio oslobođen "bruto 2" doprinosa na plaću kroz pet godina ako na neodređeno vrijeme zaposli osobu između 15 i 29 godina.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić ocjenjuje da su današnji prijedlozi ozbiljna reforma poreznog sustava u funkciji jačanja gospodarstva i jačanja kupovne moći stanovništva, ali da svaka reforma košta i mogla bi se vidjeti u likvidnosti središnjeg i lokalnih proračuna.
Zato Vlada, kaže on, priprema paket kompenzacijskih mjera koje bi mogle biti predstavljene već idući tjedan. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
napeta situacijaAvioni ne uspijevaju sletjeti na hrvatski aerodrom: "Pokušavaju svi, ali..."
-
NEKO DRUGO VRIJEMEZavirite u odmaralište kakva su nekad postojala diljem obale: Djeca ljetuju sedam dana s pet obroka za stotinjak eura
-
Svevremenski modelOvaj kupaći kostim svima dobro stoji, a nosi ga i Bojana Gregorić Vejzović
