Lalovac potvrdio: Od 1. siječnja građanima će se povećati plaće!

Hrvatska će uplatiti 300.000 kuna pomoći za borbu protiv ebole

Pročitajte i ovo poruka šefa stranke SDP skupio potpise za opoziv Vlade nakon afere koja je zaprepastila zemlju: "Možeš se u životu zeznuti, ali brate mili 30 puta..." Sjednica Vlade Plenković objasnio zašto Milanović nije bio pozvan na samit o Ukrajini: "To je apsurdan vapaj. Da nije smiješno, bilo bi tragično"

Hrvatska će na račun Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) uplatiti 300 tisuća kuna humanitarne pomoći za područja zapadne Afrike ugrožena virusom ebole, odlučila je Vlada na prijedlog Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Novac će se isplatiti iz proračunskih prihoda od igara na sreću.

Ministar zdravlja Siniša Varga rekao je da je Hrvatska u potpunosti spremna za pojavu bilo kakve zarazne bolesti, pa tako i ebole. Kazao je kako su svi protokli vezani uz prevenciju zaraznih bolesti prošireni na sve međunarodne zračne luke gdje je najveća mogućnost dolaska osoba zaraženih ebolom, a tim je povodom prošli tjedan održana i vježba u zagrebačkoj zračnoj luci.

Imunološki zavod

Za Imunološki zavod javilo se 8 potencijalnih strateških partnera. Prikupljanje ponuda se nastavlja.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je na sjednici Vlade da će današnja odluka pridonijeti tome da Uprava Imunološkog zavoda ima autoritet i čistu sliku prema financijskim, poslovnim i zdravstvenim institucijama, za organiziranje isplate zaostalih plaća i daljnje poslovne aktivnosti tijekom postupka ulaska ulagača u tvrtku.

Podsjetio je da je 5. svibnja objavljen javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju dionica Imunološkog zavoda te da je pristiglo osam pisama namjere, od čega tri inozemnih ulagača.

Sukladno današnjoj odluci, Ministarstvo gospodarstva proslijedit će ponudbenu dokumentaciju Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) koji će provesti postupak procjene, a potom će Državni ured za upravljanje državnom imovinom izvijestiti Vladu o pojedinostima ponuda.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

Ministar Mrsić najavio je proširenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom i na realni sektor.

Od 1.1.2015. svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika moraju zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji ne ispune kvotu morat će plaćati naknadu od 30% min. plaće za svaku osobu s invaliditetom koju nisu zaposlili.

Izmjene zakona o Kaznenom postupku

Mijenja se i Zakon o kaznenom postupku. Premijer Milanović je to nazvao reformom, a ne zamo izmjenom. 'Ovo je reforma jer tu nema povratka. Ne znaš gdje će završiti predmet kod kojeg suca ili sudu. Nitko više ovo neće moći vratiti na staro u demokratskoj državi', rekao je Milanović.

Zakon o igrama na sreću

U 2015. će se oporezivati svi dobici u igrama na sreću što bi, prema nekim projekcijama, trebalo u državnu blagajnu donijeti 165 milijuna kuna.

Sredstva od toga poreza i poreza na kamate bit će dijelom upućena kao kompenzacija lokalnim proračunima zbog gubitka sredstava od poreza na dohodak, kaže Lalovac.

Oporezivanje kamata na štednju

Od 1. siječnja 2015. godine oporezivat će se kamate na štednju i to po stopi od 12 posto.

Njime će, kaže Lalovac, biti obuhvaćeno 400 tisuća hrvatskih građana, od kojih 50 tisuća ima ukupno 10 milijardi eura štednje i godišnje zarade 2,3 milijarde kuna kamata i na to sada ne plaćaju porez. Oni koji godišnje od kamata zarade primjerice 50 tisuća kuna platit će, prema Vladinu prijedlogu, 6.000 kuna poreza.

'Novac koji se čuva i ne ulaže nije koristan novac. Zato Vlada intervenira novim mjerama, motivirajući investicije i gospodarski rast', rekao je premijer Milanović.

Porez na dohodak

Od 1. siječnja građanima će se zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak povećati plaće i to zahvaljujući promjeni osobnog odbitka s 2.200 kn na 2.600 kn te promjeni ostalih poreznih razreda. Po prvi puta se minimalna bruto plaća neće oporezivati, a najveći porez od 40 posto više neće plaćati oni s plaćom od 8.800 kuna već oni splaćom od 13.200 kuna.

Te će izmjene, kaže ministar financija Boris Lalovac, najvećem dijelu građana donijeti rast plaća od 1. siječnja 2015. godine, a kod isplate plaće za prosinac. To je mjesec dana kasnije od prijašnjih najava, zbog toga da jedinice lokalne samouprave ne moraju donositi rebalanse svojih proračuna, kazao je Lalovac.

Premijer Milanović smatra da se tu ne radi o radikalnim promjenama. Dodaje kako porez na dohodak od 40 posto jedan od najviših u Europi te da se i dalje primjenjuje prilično nisko. MStra kako se tu ne radi o bogatim ljudima već o ljudima koji pokušavajku preživjeti od plaće.

Premijer smatra i kako nam problem predstavlja opasnost od deflacije što je loše za gospodarsku aktivnost. ' Mala inflacija je poželjna jer daje vjetar u leđa gospodarskoj aktivnosti', rekao je premijer.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić dodao je kako se ovima povećava kupovna moć građana i da će u 2015. godini više od milijun građana imati veće prihode.

Izmjene zakona o PDV-u

Vlada je u paketu zakona vezanih uz rebalans proračuna Saboru poslala i izmjene Zakona o porezu na dobit prema kojima bi reinvestirana dobit bila obuhvaćena poreznim olakšicama ako se ulaže u dugotrajnu imovinu i ako poduzetnik zadržava ili povećava broj zaposlenih.

Saboru su upućene i izmjene Zakona o PDV-u. Uz novinu da mali poduzetnici prema Vladinu prijedlogu više neće morati plaćati PDV po ispostavljenoj već naplaćenoj fakturi, novost je i da se diže i visina godišnjeg prihoda za plaćanje PDV-a po naplati s dva na tri milijuna kuna.

Druga velika novina u sustavu PDV-a je da će Porezna uprava moći ovršiti poduzetnika koji je koristio odbitak pretporeza, a nije platio račun koji mu je ispostavio mali poduzetnik. Bitno je i da će svi poduzetnici morati Poreznoj upravi slati izvješća od koga nisu naplatili račune. Tako će Porezna uprava moći biti aktivnija u zaštiti malih poduzetnika, kaže Lalovac.

'Propušta' na sve strane: Može li se i gdje uštedjeti u državnom proračunu?!

Rebalans proračuna

 Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2014. kojim se prihodi državnog proračuna smanjuju za 2,6 milijardi kuna, dok se rashodi smanjuju za 544 milijuna kuna.

 Prihodi državnog proračuna smanjeni su tako ovim rebalansom sa 117,1 milijardi kuna na 114,5 milijardi kuna, a rashodi sa 130,6 milijardi kuna, na 130,1 milijardu kuna.

Tako bi deficit proračuna iznosio 15,6 milijardi kuna, što je dvije milijarde kuna više nego je bilo predviđeno rebalansom iz ožujka, odnosno iznosio bi oko 5 posto BDP-a na razni središnje države.

Vlada smanjuje i projekciju gospodarskog rasta na minus 0,7 posto zbog intenziviranja negativnih makroekonomskih kretanja u zemlji.

"Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, sve isplate za najosjetljivije skupine stanovništva će se nastaviti", istaknuo je ministar financija Boris Lalovac, predstavljajući prijedlog rebalansa proračuna. Dodao je da je u uvjetima nominalnog pada BDP-a i ostvarenje proračunskih prihoda znatno je slabije od očekivanja.

Najznačajnija smanjenja prihoda u odnosu na prethodni plan očekuju se kod poreza na dodanu vrijednosti, 1,3 milijarde kuna, poreza na dobit, 259 milijuna kuna, te doprinosa 238 milijuna kuna.

S druge strane, znatno bolji rezultati od plana očekuju se kod posebnih poreza i trošarina, 756 milijuna kuna. Očekuje se i značajno smanjenje prihoda od pomoći prvenstveno zbog slabijeg povlačenja fondova EU, 1,2 milijarde kuna.

Stoga bi proračunski prihodi u 2014. godini trebali iznositi 114,5 milijardi kuna, što je za 2,6 milijardi kuna manje od prethodno očekivanih.

Izmjenama i dopunama državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu ukupni rashodi smanjuju se za 544 milijuna kuna i iznose 130,1 milijardu kuna.

Smanjenja se planiraju na većini proračunskih kategorija od čega preko 1 milijarde kuna na rashodima poslovanja te gotovo pola milijarde kuna na rashodima za nabavu nefinancijske imovine. Istodobno, povećani su rashodi za zaposlene, 332 milijuna kuna, naknade građanima i kućanstvima, 579 milijuna kuna, te materijalni rashodi, 48 milijuna kuna.

Proračunski trošak sanacije šteta uzrokovanih poplavama iznosi 279 milijuna kuna.

Rezultat smanjenja prihoda i povećanja rashoda je povećanje manjka državnog proračuna koji će iznositi 15,6 milijardi kuna, što je za 2 milijarde kuna više od prethodnog plana. S obzirom na predložena smanjenja manjka izvanproračunskih korisnika, ukupni manjak opće države iznosit će 16,4 milijarde kuna ili 5 posto BDP-a.

Mladež HDZ-a došla je ispred zgrade Vlade RH s transparentom i porukom kako Vlada zbog načina rada mora otići. Na transparentu, između ostalog, piše i 'Narod nek' reže crni kruh na tanje šnite!'. Prosvjed mladeži HDZ-a ispred Vlade

(Hina/T.V.)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook