Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Investicije u gradnju cesta, u što su uključene autoceste i druge ceste, u razdoblju 2010.-2012. bit će ukupno oko 7,7 milijadi kuna, a zajedno s 2009. to je 14,5 milijardi kuna, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade koja je prihvatila program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2009. do 2012. godine.


Ako se u tom vremenu iznađu neki novi izvori financiranja, u smislu europskih banaka, to bi moglo biti oko milijardu kuna više - u razdoblju 2010.-2012. oko 8,6 milijardi kuna, a zajedno s ovom godinom 15,6 milijardi kuna, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta.

Vezani članci Glasovanje, ilustracija Vlada danas raspisuje lokalne izbore: Novu vlast biramo u čak 576 gradova, općina i županija Ivan Križanić, direktor HAC-ova Sektora za održavanje Vozače ponovno iznenadilo nevrijeme: U više od polovice prometnih nesreća uzroci su bili neprilagođena brzina i vožnja s ljetnim gumama

Po njegovim riječima, novi je plan za razdoblje 2009.-2012. godine 47 posto ranijeg četverogodišnje plana.Kalmeta je podsjetio da su izmjene plana građenja javnih cesta već ranije najavljene, a razlog tomu su stanje na financijskim tržištima, recesija, nemogućnost dobivanja kapitala.

Izmjenama plana produžavaju se rokovi, a od nekih se dionica odustaje do iznalaženja novih financijskih sredstava, kazao je Kalmeta.Investicije Hrvatskih autocesta u gradnju cesta planiraju se u iznosu 5,8 milijardi kuna, a Kalmeta uz ostalo ističe da se nastavlja izgradnja autoceste na dionici Ravča-Vrgorac i dalje prema Pločama, izgradnja na autocesti Zagreb-Sisak dionice Jakuševac-Velika Gorica, itd.

Tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb završila je puni profil te autoceste, a sada se grade dva čvora, na istarskom ipsilonu koncesionar Bina Istra radi na drugoj fazi, punom profilu ipsilona, dok su radovi na autocesti Zagreb-Macelj uglavnom završeni, podsjetio je.Vlada je s današnje sjednice pokrenula i postupak izmjena zakona i okvira koji treba omogućiti da se članovi nadzornih odbora javnih poduzeća ubuduće biraju natječajem.

Vlada odlučila o novim kategorijama za koje će provoditi središnja javna nabava

Stoga je Vlada sva ministarstva zadužila da u roku 15 dana dostave prijedloge za izmjenu potrebnih zakona koji će omogućiti da članovi nadzornih odbora budu izabrani natječajem, a ne da u njih ulaze državni dužnosnici. Ministarstva pravosuđa i gospodarstva zadužena su da u roku od 30 dana pripreme prijedlog akta o uvjetima i kriterijima za izbor budućih članova nadzornih odbora.

Javne natječaje provodit će resorna ministarstva koja će Vladi i predlagati imena novih članova nadzornih odbora.Vlada je donijela i odluku kojom je odredila dvadesetak kategorija roba i usluga za koje će se ubuduće provoditi središnja javna nabava, a što će obavljati Ured za središnju javnu nabavu.Na popisu su uz ostalo i uredski namještaj i ostala uredska oprema, računala i računalna oprema, telekomunikacijske usluge i oprema, automobili, servis vozila, gorivo, električna energija, kao i cvijeće za protokolarne potrebe, te tekuće investicijsko održavanje objekata u vlasništvu države.

Podaci pokazuju da se takvim sustavom javne nabave može primjerice u nabavi automobila uštediti od 10 do 15 posto, pri nabavi računala do 20 posto, a uredskog materijala od 14 do 22 posto, rekla je premijerka Jadranka Kosor.