Do kraja svibnja 663.564 porezna obveznika trebalo bi dobiti ukupno 1,7 milijardi kuna preplaćenog poreza, a 91.179 poreznih obveznika državi mora uplatiti 316 milijuna kuna manje uplaćenog poreza.
Da će novac od povrata poreza koji kreće od 2. svibnja biti isplaćen do kraja mjeseca, najavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u izjavi za medije nakon redovite sjednice Vlade.
Pročitajte i ovo
Bit će to pomoć mnogim građanima i možda slaba, ali ipak utjeha s obzirom na aktualnu situaciju u kojoj građani sve teže i teže spajaju kraj s krajem.
A budućnost, zasad barem i pogotovo ona bliska, ne izgleda baš najbolje. Pokazuje se to i u najnovijim procjenama Vlade kada je riječ o rastu BDP-a i inflacije.
Da će gospodarski rast biti nešto niži, a stopa inflacije značajno viša nego što je ranije planirano, Marić je najavio još prije dva tjedna, a kako točno izgledaju ažurirane procjene Banskih dvora postalo je jasnije nakon što je Vlada danas na redovitoj sjednici usvojila Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2023. - 2025. i Nacionalni program reformi za 2022. godinu.
Vlada prognozira da će stopa inflacije u 2022. dosegnuti čak 7,8 posto, dok bi u 2023. trebalo doći do usporavanja njenog rasta, uz procjenu od 3,7 posto. Na značajno višu ovogodišnju procjenu kretanja indeksa potrošačkih cijena utjecale su već dobro poznata kretanja cijena, ponajprije energenata i hrane.
Podsjetimo, korekcija je već bilo, naime, sredinom siječnja Vlada je na više korigirala projekciju rasta inflacije za 2022. godinu, na 3,5 posto. Ranije Vladine projekcije za 2022. su predviđale inflaciju od 2,6 posto.
Pročitajte i ovo
U pogledu ažuriranja najvažnijih makroekonomskih projekcija, Vlada prognozira gospodarski rast u 2022. od tri posto, 4,4 posto u 2023., 2,7 posto u 2024. i 2,5 posto u 2025. godini.
Vlada je originalno projicirala rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 4,4 posto, na kojoj se temeljila i izrada državnog proračuna za ovu godinu.
Marić je podsjetio i na prošlogodišnji rast BDP-a od 10,2 posto, pa i to ima reperkusije na 2022. godinu, s obzirom na "dosta jak bazni efekt", a tu su i dodatni izazovi u ovoj godini, u pogledu energetske krize i ratnih zbivanja u Ukrajini.
Stoga je naglasak na negativnim rizicima za ostvarenje projekcija, pretežno zbog neizvjesnosti oko kretanja cijena energenata, lanaca opskrbe, ratnih zbivanja, te još uvijek prisutne pandemije koronavirusa, rekao je Marić.
Kada je riječ o doprinosu pojedinih sastavnica rastu BDP-a za ovu godinu, tu je i dalje značajan doprinos osobne i državne potrošnje, a potonje se odnosi i na mjere za suzbijanje inflacije, zbrinjavanje izbjeglica iz Ukrajine, a tu je i dogovor sa sindikatima o rastu plaća u javnim i državnim službama, apostrofirao je Marić.
Pročitajte i ovo
No glavni pokretači rasta u ovoj i idućim godinama će biti investicije javnog i privatnog sektora, kao i izvoz roba i usluga. Prognozirane bruto investicije u fiksni kapital za 2022. tako iznose 5,8 posto, a 6,1 posto u idućoj godini. Izvoz roba i usluga ove godine bi pak trebao skočiti za 6,9 posto, a za šest posto u 2023. godini.
Vlada prognozira da će stopa inflacije u 2022. godini dosegnuti 7,8 posto, dok bi u 2023. trebalo doći do usporavanja njenog rasta, uz procjenu od 3,7 posto. Na značajno višu ovogodišnju procjenu kretanja indeksa potrošačkih cijena utjecale su već dobro poznata kretanja cijena, ponajprije energenata i hrane.
Podsjetimo, Marić je sredinom siječnja objavio da je Vlada na više korigirala projekciju rasta inflacije za 2022. godinu, na 3,5 posto. Ranije Vladine projekcije za 2022. su predviđale inflaciju od 2,6 posto.
Pročitajte i ovo
Stabilan trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u
Deficit opće države u ovoj godini bi trebao iznositi 13,36 milijardi kuna, što je 2,8 posto BDP-a, dok bi u 2023. trebao pasti na 8,08 milijardi kuna ili 1,6 posto BDP-a, pokazuju Vladine projekcije.
Kada je riječ o kretanju udjela javnog duga u BDP-u, Marić je istaknuo da je prisutan stabilan trend njegovog smanjivanja, izuzev pandemijske 2020. godine, kada je na godišnjoj razini skočio za gotovo 17 postotnih bodova, na 87,3 posto. No, već je u 2021. pao na 79,8 posto, projekcija za ovu godinu iznosi 76,2 posto, za 2023. 71,7 posto, 2024. 68,9 posto, a 2025. 66,9 posto.
U okviru Nacionalnog programa reformi 95 mjera i aktivnosti
Marić je izjavio da su Program konvergencije i Nacionalni program reformi "braća blizanci", pa tako sve što je navedeno u Nacionalnom programu reformi u Programu konvergencije treba biti pretočeno u brojčani dio.
Po pitanju usvajanja Nacionalnog programa reformi za 2022. godinu, Marić je napomenuo da je cijeli Europski semestar već lani prilagođen za potrebe Mehanizma za oporavak i otpornost, tako da je Nacionalni program reformi dobrim dijelom naslonjen na dokument koji je Vijeće EU-a u srpnju 2021. godine potvrdilo kao "mjerodavan i dovoljno ambiciozan za adresiranje strukturnih izazova".
Pročitajte i ovo
Konkretno, od ukupno 95 mjera, 60 ih se odnosi na Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO), a tu je još i 35 dodatnih mjera
Mjere, odnosno aktivnosti su razvrstane u šest područja, koja su već NPOO-om utvrđena kao prioritetna, a to su gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo i obnova zgrada.
Dodatne mjere, njih 35, doprinose ciljevima povezanima s izazovima klimatskih promjena i energetskom održivosti, sprječavanjem i suzbijanjem korupcije, jačanjem administrativnih kapaciteta za programiranje i provedbu fondova EU-a, modernizacijom obrazovnog sustava i povezivanjem obrazovanja s tržištem rada, osiguranjem podrške najpotrebitijim osobama te promicanjem zdravih životnih navika i prevencijom bolesti.
