''Ni lani, nažalost, ljudska prava nisu bila visoko na listi političkih prioriteta Vlade, pa smo kraj još jedne godine dočekali bez važećih javnih politika zaštite i promocije ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije, kao i bez politika u području ravnopravnosti spolova i razvoja civilnog društva. Posljedica toga je da se mnogobrojni problemi i izazovi u ostvarivanju, zaštiti i promociji ljudskih prava u Hrvatskoj i dalje sustavno ne rješavaju'', upozorili su iz Kuće ljudskih prava Zagreb, koja je objavila godišnji izvještaj "Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2021. godinu".
Izvještaj donosi pregled najvažnijih problema, izazova i otvorenih pitanja koji su u prošloj godini utjecali na zaštitu i promociju ljudskih prava u Hrvatskoj te na jednom mjestu pokazuje sve ključne probleme hrvatskih građanki i građana.
Vlada je osnovala Savjet za ljudska prava, ali rezultata baš i nema
Uz nisko povjerenje građana u institucije i dalje su prisutni ozbiljni problemi vezani za učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava. Razina percipirane neovisnosti hrvatskog pravosuđa i dalje je među najnižima u EU-u. Iako je percepcija korupcije u javnim tijelima i dalje visoka, Vlada smanjuje ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, važnog antikorupcijskog mehanizma.
Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti stagnira, pa je i dalje više od petine stanovnika Hrvatske u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Poražavajuće je što se u riziku od siromaštva nalazi više od polovice osoba starijih od 65 godina, a više od polovice mirovina niže je od hrvatske linije siromaštva. Zabrinjava i neravnomjerna dostupnost socijalnih usluga, koja negativno utječe na ostvarivanje prava ranjivih i marginaliziranih skupina i pojedinaca.
Pročitajte i ovo
Djeca i mladi i dalje ne uče dovoljno o demokraciji, ljudskim pravima, jednakosti i solidarnosti, što pokazuju i niske razine političke participacije mladih te povjerenja u institucije. Uključivanja građana i civilnog društva u procese donošenja odluka i savjetovanja često su prije formalna nego sadržajna, što slabi mogućnosti za građansku participaciju.
''Nažalost, kao ni prethodnih godina, Hrvatska nije učinila dovoljno na razvijanju politika za nošenje sa suvremenim i višerazinskim izazovima i problemima vezanim za zaštitu i ostvarivanje ljudskih prava. Političari i institucije su bezidejni, neambiciozni, neaktivni i svake godine imaju sve manji kapacitet za osmišljavanje, izradu i provedbu javnih politika temeljenih na ljudskim pravima, što predstavlja ozbiljan problem u kontekstu kompleksnih izazova – klimatskih promjena, starenja stanovništva, rata, migracija, društvenih i ekonomskih nejednakosti'', zaključuje se u izvještaju Kuće ljudskih prava Zagreb, koji u cijelosti možete pročitati >> OVDJE.
Pročitajte i ovo
