Hrvatska je najnovijim izdanjem euroobveznice potvrdila status atraktivnog izdavatelja u kojeg ulagači imaju povjerenja, poručio je premijer Andrej Plenković.
Izdanje je, istaknuo je, realizirano u uvjetima i okolnostima rastuće inflacije, zaoštravanja monetarnih politika centralnih banaka i posljedično rasta kamatnih stopa i prinosa na tržištu i agresije Rusije na Ukrajinu, pri čemu je interes međunarodne investicijske zajednice bio je vrlo značajan.
Ministarstvo financija u srijedu je izdalo euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,25 milijardi eura, dospijeća 2032. godine. Godišnja kuponska kamatna stopa na novu euroobveznicu iznosi 2,875 posto, a ostvareni prinos 2,975 posto.
Prikupljena sredstva bit će korištena za financiranje općih potreba državnog proračuna, koje uključuju refinanciranje postojeće euroobveznice Republike Hrvatske koja dospijeva 30. svibnja ove godine nominalnog iznosa 1,25 milijardi eura i koja nosi kamatu od 3,875 posto.
No, cijena zaduživanja porasla je u odnosu na prethodna izdanja obveznica. Hrvatska je zadnji put na međunarodno tržište kapitala izašla prije nešto više od godinu dana i tada je izdana 12-godišnja obveznica s dospijećem 2033. u nominalnom iznosu od milijardu eura, uz godišnju kuponsku kamatnu stopu od 1,125 posto i prinos od 1,257 posto.
Drugim riječima, traženi prinos na ovogodišnju 10-godišnju obveznicu i više se nego udvostručio u odnosu na lanjsko izdanje približno iste ročnice.
Kraj ere jeftinog novca
Prijeti li opasnost da se i na građane prelije povećanje kamata, objasnio je ministar financija Zdravko Marić u izjavi za medije nakon sjednice Vlade.
''Kad se država zaduživala sve jeftinije i jeftinije, i građani su se mogli zaduživati sve jeftinije. Naravno da takvo pravilo vrijedi i u suprotnom smjeru. Koliko će ono jako biti, kakvom dinamikom – nitko to u ovom trenutku ne može pouzdano znati'', kazao je Marić.
Istaknuo je da aktivno prate financijska tržišta te dodao da su ''tržišta jako reagirala ne agresiju Rusije u Ukrajini i na inflatorne pritiske te jako spekuliraju kojom dinamikom će se odvijati najavljena povećanja referentnih kamatnih stopa, prije svega od američkih federalnih rezervi, a potom i Europske središnje banke''.
Podsjetio je da je i ranije upozoravao na to da je ''era jeftinog novca odnosno povijesno niskih referentnih kamatnih stopa evidentno došla svome kraju''. ''Osobno sam bio uvjeren da će to biti i ranije'', dodao je.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Prijeti li nova recesija, a na što upozoravaju neki ekonomisti, pitanje je na koje je Marić odgovorio objašnjenjem da ''najava povećanja kamata kao protuudar na inflatorne pritiske može ako ode previsoko može imati negativne reperkusije, prije svega na investicijsku i neku drugu aktivnost i onda sa sobom može donijeti to da i gospodarska aktivnost ne samo uspori, nego može početi i padati''.
No, istaknuo je da je tu riječ o upozorenjima i da se kontinuirano prati stanje i radi na suzbijanju inflacije, ali da nitko neće zanemarivati gospodarski rast.
