Hoće li i kada kunu zamijeniti euro - u Hrvatskoj uskoro kreće javna rasprava.


Najveće promjene uslijed uvođenja eura mogle bi se osjetiti na kreditima. Zagovornici eura tvrde - donio bi niže kamatne stope, ali i uštede na troškovima konverzije.

Vezani članci Slika nije dostupna ''Uvođenje eura bilo bi jeftinije i jednostavnije rješenje od sadašnjeg'' Slika nije dostupna Ekonomski analitičari o poskupljenju kredita u eurima

''Članstvo će za građane značiti i manje transakcijske troškove, veću predvidivost u svakodnevnom životu, manji tečajni rizik, građani će imati plaću u eurima, imat će svoje obveze u eurima'', kaže Alen Kovač, ekonomski analitičar Erste banke.

Opasnost su više cijene i skuplji život. Tu se radi o mogućem zaokruživanju cijena na više. Na primjer polubijeli kruh stoji 6,5 kuna, a prilikom prelaska na euro mogao bi poskupjeti na jedan euro to jest 7,5 kuna.

''Mi smo s cijenama zapravo tu negdje s cijenama u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji i drugim zemljama negdje čak i skuplje. Sasvim je jasno da nikakvog razloga za povećanje cijena s uvođenjem eura neće biti'', rekao je Krešimir Sever iz Nezavisnog hrvatskog sindikata.

Ulaskom u eurozonu, gubi se vlastita monetarna politika. Dođe li do nove krize, HNB ne bi mogao upravljati tečajem, niti primjerice "štampati kunu".

U Vladi, ali i HNB-u zamijenili bi kune za eure - tvrde da će Hrvatska od toga imati više koristi, nego štete. Pogotovo izvoznici.

''Držim da je sveukupan proces dobar kako za bolju integraciju u EU, kako za određene sigurnosne mehanizme, koje nudi eurozona, tako i za povećanje konkurentnosti gospodarstva'', rekla je ministrica gospodarstva Martina Dalić.

''Kad više nemamo ovu igru sa tečajem kojoj su izvoznici stalno izloženi, imat ćemo s te strane daleko povoljniju situaciju. Imat ćemo povoljniju situaciju na tržištu kapitala koje će biti jeftinije dostupnije'', smatra Darinko Bago iz Udruge hrvatski izvoznici.

 

Kao razlog ZA navodi se i podatak da Hrvati u bankama štede uglavnom u eurima i krediti su većinom u eurima. I poslovi - primjerice - kupnje automobila i nekretnina uglavnom se ne dogovaraju u kunama.

Ali uvođenje eura znači i odricanje od vlastite valute. To je na neki način - nacionalni simbol, identitet jedne države.

''Onaj tko traži da se u Hrvatskoj uvede euro, a posebno u brzo, skorije vrijeme on u stvari traži kartu za brzi vlak u smjeru Grčke i vodilo bi grčkom scenariju'', rekao je saborski zastupnik Ivan Lovrinović.

''Samo pokušaji da se izvažu ekonomske koristi ili nedostaci jednog takvog rješenja, dakle jedinstvene valute nisu dovoljni jer ne treba zaboraviti da je projekt euro u službi političkog cilja, političke unifikacije Europe i da on tome služi kao sredstvo'', ističe Luka Brkić, ekonomski analitičar.

A dok rasprave traju, čeka se i analiza HNB-a - zamjena kuna za eure ne može se očekivati preko noći. Bio euro ili kuna građanima je ipak najvažnije da je košara puna.

Službena valuta u 19 od 28 država članica

Euro je službena valuta u 19 od 28 država članica i te države zajedno čine euro-područje. Ukupno 338 milijuna i 600 tisuća građana unije - svakodnevno koristi euro kao sredstvo plaćanja.

Hrvatska nije jedina članica Europske unije koja nije uvela euro. U 9 zemalja članica euro nije službena valuta već se koriste nacionalne valute. To su Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Švedska i Hrvatska. Tih 7 država nisu članice europodručja dok su Danska i Velika Britanija, koja je na izlasku iz unije, izuzete iz europodručja iako ispunjavaju sve uvjete da im euro bude službena valuta.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr