Kruh, mlijeko, zelena salata, vrećica juhe od gljiva i pola kilograma pilećih prsa. Te sam namirnice reporter Provjerenog kupio je četiri puta u četiri različite države.
Ali je i u sve četiri države popio kavu.
Pročitajte i ovo
Pale temperature
Slovenija na udaru olujnih vjetrova, nevrijeme stiglo i do Hrvatske: Tuča pogodila neke krajeve
Na snazi od 2023.
Slovenija objavila odluku o kontroli na granici: Pratit će primjer Italije
kontroverzni poduzetnik
Mladiću iz afere s lažnim COVID testovima nisu mogli pomoći u bolnici: Obitelj otputovala po tijelo
Nizak vodostaj
FOTO Nevjerojatni prizori na Dunavu i Dravi: Pogledajte što je isplivalo na površinu
BIZARAN SLUČAJ U NJEMAČKOJ
Žena na bolovanju 17 godina, primala plaću od oko 3500 eura: Sad tuži državu jer je šalje u mirovinu
Samo prošle godine osnovni proizvodi poput šećera, brašna, mesa, mlijeka i ulja poskupjeli su i do 30 posto.
Kada se tome dodaju sadašnje najave - cijene bi mogle otići u nebo.
Sindikalna potrošačka košarica u prosincu je iznosila 6.772,96 kuna, a s povećanjem PDV-a na 25%, košarica poskupljuje za 98 kuna i 63 lipe. Iako je ministar financija najavio da novi PDV od 25 posto, ne znači povećanje cijena, malo mu tko vjeruje. Do rasta cijena navodno ne bi trebalo doći jer će se novom politikom pomoći gospodarstvenicima.
No, upravo ti, doduše, rijetki iskreni, gospodarstvenici već najavljuju veće cijene.
A kakva je situacija u Sloveniji? Slovenci imaju veće prosječne plaće, kreću se oko tisuću eura, a porezi na hranu, ukupno gledajući - su manji! 8,5 posto poreza na svu hranu, uključujući i kruh i mlijeko. Vodeći slovenski sindikalist uvjerava nas da smo mi sretni dok još imamo nultu stopu poreza na kruh i mlijeko. U toj se zemlji najveća promjena dogodila prelaskom na euro. Sada mnogi žale za kavom od 250 tolara, odnosno oko jednog eura.
Kava u centru Ljubljane, došla je otprilike isto kao kava u centru Zagreba, no namirnice su bile 10 kuna skuplje.
Po tim cijenama jedan prosječan Slovenac, možemo slobodno reći, može si priuštiti više kava od prosječnog hrvatskog građanina. Iduće odredište je nekadašnja šoping meka, Trst. Grad u koji se još uvijek odlazi po odjeću i namirnice.
Treća država, iste priče. S prosječnom plaćom od 1.500 eura teško se preživljava. U Italiji je PDV 20%, a na hranu 10%. Kratka kava u Trstu pa dalje za Bihać.U središtu Bihaća za 10 kuna, može se popiti dvije kave. Cijena joj ne prelazi, i to u središtu grada, 4 kune. No ne zaboravimo da je prosječna plaća u Bosni i Hercegovini 420 eura.
Za kruh, litru trajnog mlijeka, glavicu zelene salate, vrećicu juhe od gljiva i pola kilograma pilećih prsa u Italiji se mora izdvojiti 12 eura i 40 centi, u Sloveniji 9.66, u Hrvatskoj 8 eura i 6 centi, a u Bosni i Hercegovini 6 eura i 73 centa. Ali ponavljamo, velike su razlike u prosječnim plaćama. U Italiji se one kreću oko 1.500 eura, neto, dok je u Bosni i Hercegovini tri puta manja - tek 420 eura.
I dok trgovci daju proturječne izjave o povećanju cijena, novi ministri prate ih proturječnim najavama o boljoj, odnosno, lošijoj budućnosti. U svim državama građani su složni u jednom, tek kada povećanje poreza, odnosno cijena namirnica, poprati povećanje plaća, moći će se govoriti o boljoj budućnosti. Nažalost povećanje plaća nitko ne najavljuje.