Izmjenama zakona sve istrage, pa tako i one koje provodi poseban dio državnog odvjetništva - Uskok, više nisu definirane kao tajne već nejavne.
To konkretno znači tek da istražnom ispitivanju ne može prisustvovati javnost, a ne i da svi koji im prisustvuju, u njima sudjeluju ili doznaju njihov sadržaj ne smiju prenositi sadržaj izrečenog.
"Nejavnost istrage znači da pojedinim radnjama u istrazi za razliku od rasprave ne mogu prisustvovati nepozvane osobe, ali da sam sadržaj tih radnji nije tajan i nema kaznenog djela ako se taj sadržaj objavi. Također, potrebno je ukazati kako okrivljenici i njihovi branitelji, pa i oštećenici, nakon što su ispitani, imaju prvo uvida u spis te pravo kopiranja svih dijelova spisa. Kako su pred više mjeseci provedene dokazne radnje koje su predmet napisa, to su pojedine stranke ili njihovi branitelji koristili pravo uvida u spis i imaju kopije pojedinih dijelova spisa. Državno odvjetništvo s obzirom na navedeno zakonsko rješenje ne može utjecati na objavu zapisnika ili snimki provedenih radnji. Samo pod uvjetima pod kojima se može rasprava proglasiti tajnom (članak 388. Zakona), moguće je rješenjem odrediti tajnost ili cijele istrage ili pojedinih radnji u istrazi te pod daljnjim uvjetom, ako bi javno objavljivanje podataka iz istrage utjecalo na utvrđivanje činjenica i prikupljanje dokaza u određenom postupku. Ti uvjeti nisu bili ispunjeni u predmetima u kojima je objavljen sadržaj radnji", navodi Uskok u priopćenju na svojim internetskim stranicama.
U Uskoku ističu i da Državno odvjetništvo nije dalo ni zapisnike niti snimke i smatra kako nema mjesta objavljivanju sadržaja dokaznih radnji u predmetima u kojima istraga nije dovršena jer objavljivanje sadržaja može utjecati na postupak.
Je li milijun kuna iz afere Remorker završilo u HNS-u? Čačić: Pokušava me se diskreditirati
"Međutim, državno odvjetništvo nema načina da spriječi u ovim, ali i drugim slučajevima objavljivanje sadržaja pojedinih radnji u istrazi s obzirom na gore navedenu odredbu članka 231 stavak 1. Zakona o kaznenom postupku", stoji u priopćenju.
No, čak i kada se otkrivanje detalja istražnih iskaza tretiralo kao odavanje službene tajne tijela kaznenog progona nisu mogla stati na kraj "curenju" podataka, bilo da je riječ o policijskim ili državnoodvjetničkim podacima.
Tako su primjerice u mnogim medijima učestalo objavljivani detalji istrage protiv bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera, što po mišljenju mnogih pravnih stručnjaka, najpoznatijem hrvatskom optuženiku daje velike šanse na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Sanaderova obrana žestoko je prosvjedovala i zbog objave svjedočenja bivšeg ministra Petra Čobankovića u slučaju "Planinska", nakon čega je Uskok na razgovor pozvao autora članka u Jutarnjem listu i sve sudionike postupka kojima je istražni spis bio na raspolaganju. Ipak, ni nakon više od dvije godine nije otkriveno tko je dao snimku i počinio kazneno djelo odavanja službene tajne.
Prije Čobankovićeva u javnost je "procurio" i Fiolićev istražni iskaz u kojem je istražiteljima otkrio da je Sanader kod njega sakrio pet Bukovčevih slika, procijenjenih na 230.000 eura, ali i da je Sanaderu dao preko 17 milijuna kuna izvučenih prodajom zgrade u Planinskoj.
Uskok je tada kao neistinite odbacio navode nekih medija i Sanaderove obrane da je upravo Državno odvjetništvo u javnost plasiralo taj iskaz. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg Vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
