Uništavamo li sve što se može uništiti spašavajući kredite u švicarcima?

Mađarski model se, sudeći po svemu, može primijeniti i u Hrvatskoj. Mađari su u jednom trenutku imali više od 25 posto kredita u švicarskim francima. Prvo što su napravili jest da su u studenom prošle godine fiksirali tečaj, a u kolovozu počinje prebacivanje kredita iz eura i franaka u mađarske forinte.

Pročitajte i ovo Tri brodolomca Nasukali se na pustom otoku: Hranili se samo jednom namirnicom, a evo što ih je spasilo Doznajemo što se može dogoditi Hoće li se slučaj švicarac prelomiti preko leđa građana?

No, preduvjet za to jest da sav trošak prebacivanja snosi vjerovnik. Svi Mađari koji imaju kredite u francima morat će platiti taj trošak i nakon toga će Mađarska sve kredite imati u svojoj nacionalnoj valuti.

To je ogromni trošak, no sreća u nesreći jest da je mađarski sud istodobno donio odluku da su banke na kamatama i na tečaju zakidale sve one koji imaju kredite tako da će već od 1. veljače tim građanima koji imaju kredite početi isplata.

Ali sve to koštalo je državu Mađarsku. Ona je preko deviznih rezervi trebala osloboditi 9 milijardi eura koje se daju bankama, banke potom kupuju stranu valutu i prodaju je u forinte. Ukratko ova je zemlja potrošila 1/3 svojih deviznih rezervi samo da osmisli ovaj plan, a sve to kreće tek u kolovozu.

Evo kako druge zemlje rješavaju problem 'švicarca'

A kako bi to izgledalo u Hrvatskoj?

Izuzetno je važna razlika u tečaju. Jedan franak iznosi 6,39 kuna i to je tečaj koji je trenutno zamrznut. Razlika je 3,7 milijardi kuna. To možemo nazvati troškom. Banke tvrde da im to stvara problem. Postavlja se pitanje tko će to platiti.

Iz udruge Franak traže da se krediti isplaćuju po starom tečaju, iz 2006. godine kad je jedan švicarac iznosio 5,32 kuna. Kada bi bilo tako onda bi razlika na samom tečaju bila 7,21 milijardi kuna, ali i to bi netko trebao platiti. Iz toga proizlaze svi problemi.

Kada bi se u Hrvatskoj prebacivali krediti iz eura i franaka u kune Hrvatska bi trebala osloboditi 7,8 milijardi eura deviznih rezervi. Kada bi se samo krediti u eurima prebacivali u kune taj bi iznos iznosio 3,2 milijardi eura. U oba slučaja hrvatske devizne rezerve bi se istopile, a njihov zadatak je čuvati sigurnost kune u odnosu na euro. Tada bi u pitanje bio doveden kreditni rejting, Hrvatskoj vrlo vjerojatno više nitko ne bi dao kredit i ostaje pitanje spašavamo li kredite u švicarskim francima dok uništavamo sve što se može uništiti?

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook