Poljska i Rumunjska pokušavaju različitim mjerama rasteretiti svoje građane korisnike kredita u švicarskim francima (CHF), no poručuju da nagli rast tečaja neće ugroziti financijsku stabilnost njihovih zemalja te isključuju modele Mađarske i Hrvatske, a zamrzavanju tečaja čini se nesklona i Srbija.
Pročitajte i ovo
'Rumunjska financijska stabilnost nije pogođena', objavio je zamjenik guvernera Rumunjske narodne banke Liviu Voinea.
Nema prijetnje bankovnom sustavu Poljske, rekao je u Varšavi ministar financija Mateusz Szczurek.
U Rumunjskoj praksa uzimanja kredita u CHF za kupnju stambene nekretnine nije bila tako raširena kao u nekim drugim zemljama središnje i istočne Europe, no zemlja ipak ima 75.000 takvih korisnika, rekao je Adrian Vasilescu, savjetnik guvernera Rumunjske središnje banke.
Pola milijuna poljskih zajmoprimaca u CHF
Poljska, koja ima više od pola milijuna zajmoprimaca u CHF, naredila je istragu okolnosti u kojima su takvi krediti odobravani, a Poljska narodna banka donijet će 'izvanredne mjere', objavljeno je u utorak.
Evo od koga je Vlada zatražila pomoć u rješavanju problema švicarskog franka!
Nakon nekoliko sati razgovora s guvernerom Poljske narodne banke i čelnicima komercijalnih banaka Szczurek je za TVN224 BiS rekao da nisu razgovarali o zamrzavanju tečaja švicarskog franka prema nacionalnoj valuti, mjeri kojoj je pribjegla Hrvatska.
'Klijent prihvaća rizik tečaja, a banke prihvaćaju rizik kamate. To je pošteni dogovor', rekao je Sczczurek.
Premijerka Ewa Kopacz naredila je u utorak istragu prakse odobravanja takvih kredita. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja najavila je odvojenu istragu kako bi utvrdila jesu li takvi krediti uzimali u obzir uvođenje negativnih kamatnih stopa u Švicarskoj kao i pokušavaju li poljske banke uvesti zajmoprimcima dodatne troškove osiguranja.
Fiksiranje 'švicarca': Vlada u Sabor uputila dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju
Zajmovi u švicarskim francima u Rumunjskoj krajem studenoga iznosili su 10,1 milijarde leija, što je 2,6 milijarda dolara.
U Poljskoj je krajem studenoga vrijednost kredita denominiranih u CHF iznosila 36 milijarda dolara, što je gotovo osam posto bruto domaćeg proizvoda najvećeg gospodarstva središnje Europe.
Švicarski franak narastao je za 16 posto u odnosu na lei od prošlog tjedna kada je Švicarska narodna banka odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 CHF za euro čime je šokirala financijska tržišta.
U zemljama središnje i istočne Europe 2000-ih godina brojni su građani uzimali kredite u CHF privučeni niskom kamatom unatoč upozorenjima ekonomista da se time izlažu većem riziku nego pri zajmu u eurima.
Bukurešt: Konverzija ne dolazi u obzir
Rumunjska oporba pozvala je premijera Victora Pontu da zajmoprimcima u 'švicarcima' ponudi hitne spasonosne zajmove. Vlada je počela "široke neformalne razgovore s komercijalnim bankama i središnjom bankom", no isključuje mjere kojima je pribjegla mađarska vlada koja je lani te kredite prebacila u nacionalnu valutu.
U Mađarskoj je rastom tečaja CHF izravno bilo pogođeno 1,2 milijuna ljudi.
'Konverzija u lokalnu valutu ne dolazi u obzir', rekao je dužnosnik rumunjske vlade. 'Kombinacija osobnog stečaja i restrukturiranja zajma mogla bi biti izlaz', rekao je taj dužnosnik i dodao da bi se 'Rješenja mogla naći na bankovnom tržištu, s političkim strankama i vlastima'.
Otkriven razlog zbog kojeg je Vlada brzo reagirala nakon enormnog jačanja franka!
Volksbank Romania odlučila je ranije ovaj tjedan na tri mjeseca zamrznuti tečaj leija/franka na 3,8 za sve zajmoprimce u CHF, a OTP Banka Romania privremeno će rezanti kamate do 1,5 posto.
Srbija isključuje zamrzavanje tečaja
I vlada Srbije pokušava pomoći zajmoprimcima u švicarskom franku, ali čini se i ona isključuje zamrzavanje tečaja, piše Reuters citirajući ministra financija Dušana Vujovića koji je rekao "Oni ne mogu učiniti ništa u vezi tečaja".
Srbija razmatra mjere produljenja roka otplate, djelomičnu konverziju zajma ili moguće sniženje kamatnih stopa, prenosi Reuters.
Banke se nadaju da će Sabor odustati od Milanovićevog prijedloga ili će tužiti državu
Agencija spominje da se stanje u Hrvatskoj i Srbiji ne može usporediti s Poljskom gdje je broj zajmoprimaca u CHF daleko veći, no spominje da i Poljsku i Hrvatsku uskoro čekaju izbori i to je dodatni pritisak na njihove vlade.
Claudiu Manda, potpredsjednik parlamentarnog odbora za proračun sažeo je problem rekavši da se traži srednje rješenje jer 'ne možemo izaći s mjerom kojom ćemo prestrašiti banke, niti zakopati glavu u pijesak kao noj i praviti se da nas nije briga'.
Poljski bankar, koji je traži da bude neimenovan, rekao je 'stanje je nesigurno i nabijeno emocijama i nije vrijeme za nasilne odluke'. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
