Zračna luka u Splitu
Zračna luka u Splitu Foto: Ivo Čagalj/Pixsell

Udarne vikende po broju turista bilježe i splitska Zračna i Trajektna luka.


U splitskoj Zračnoj i Trajektnoj luci ovaj će vikend prometovati oko 90.000 putnika što je najmasovniji promet tijekom jednog vikenda ove godine.

Vezani članci Auto iz Splita ''Nešto smo zaboravili'': Auto iz Splita postao hit na društvenim mrežama zbog repa koji je vukao za sobom Slika nije dostupna Nakon čekanja stiže nagrada - osvježenje!

"Ovaj vikend imamo najavljenih 165 slijetanja i isto toliko uzlijetanja zrakoplova koji će u oba smjera prevesti više od 30.000 putnika što je rekordan ovogodišnji vikend promet," rekao je za Hinu Mate Melvan, voditelj Službe za prihvat i otpreme u splitskoj Zračnoj luci.

Po njegovim riječima promet putnika prvog vikenda u kolovozu je oko 35 posto u usporedbi s lanjskim prvim vikendom u kolovozu.

"U prvih sedam mjeseci ove godine ostvarili smo promet oko 277.000 putnika a u kolovozu očekujemo promet oko 150.000 putnika, a to govori o porastu prometa s kojim smo mi zadovoljni s obzirom na okolnosti pandemije koronavirusa," rekao je Melvan. Očekuje kako bi i sljedeći vikend promet putnika u splitskoj zračnoj luci trebao biti sličan ovome.

"Prva dva vikenda u kolovozu su srce sezone," rekao je. Dodao je kako je splitska Zračna luka zrakoplovnim linijama povezana sa 60 destinacija diljem svijeta.

Voditeljica Jadrolinijine agencije u Splitu Jelena Ivulić je za Hinu rekla kako prometna gužva u splitskoj Trajektnoj luci ovog vikenda podsjeća na gužve ranijih godina kad nije bilo pandemije koronavirusa.
"Ovaj vikend će kroz splitsku Trajektnu luku prometovati oko 60.000 putnika i 14.000 vozila, što je oko 60 posto prometa u usporedbi s lanjskim prvim vikendom u kolovozu," rekla je Ivulić.

Po njezinim riječima, zbog pojačanog prometa putnika danas su uvedene tri izvanredne trajektne linije na relaciji Split -Supetar, a bude li potrebno, ovog vikenda bit će uvedeni još dodatnih linija.

Kazala je kako su najbrojniji putnici iz Njemačke, zatim slijede Austrijanci, Poljaci, Česi i Slovenci , a stiglo je i nešto Talijana.