U dokumentima globalne istrage "Rajski papiri" spominje se i jedan od najbogatijih Hrvata

U dokumentima koji su procurili u aferi „Rajski papiri“ nalazi se i ime Danka Končara, jednog od najbogatijih Hrvata.

Pročitajte i ovo Bogataši iskorištavaju porezne oaze Rajski papiri: Europska unija krenula u borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza Gost Dnevnika Nove TV Financijski stručnjak pojašnjava sve što trebate znati o poreznim oazama i offshore kompanijama

Velika novinarska istraga otkrila je tajne porezne oaze i offshore kompanije više od 120 ultrabogataša. U dokumentima se tako spominju britanska kraljica Elizabeta II., Trumpov ministar trgovine Wilbur Ross, Bono Vox i svjetske korporacije poput Nikea, Facebooka i Twittera.

Kako doznajemo od sarajevske novinarke Mirande Petručić koja je radila na međunarodnom istraživačkom projektu, Danka Končara istraživali su novinari iz Finske gdje su smještene rudarske tvrtke Afarak i Kermas putem kojih Končar obavlja većinu poslova.

Tvrtke Afarak i Kermas imaju većinske udjele u rudnicima kroma i cinka u Južnoj Africi te tvornicama željeza. Ured uz Finsku imaju i na Malti te u Južnoafričkoj Republici.

Velik skandal u Finskoj

Finski portal Yle.fi objavio je kako "Rajski papiri" otkrivaju najbizarnije vlasničke makinacije i upitne tijekove novca u povijesti finske burze. Među imenima koja se spominju u tom smislu, nalazi se i ime uglednog hrvatskog poduzetnika Danka Končara, za kojeg se piše da ga se sumnjiči za kršenje burzovnog poslovanja.

Finske vlasti istražuju vlasničke udjele Končara u kompaniji Afarak, a osumnjičen je najmanje za zloporabu takozvanih insajderskih informacija iz same tvrtke. Dosad je Končar poricao sve slične optužbe.

Gospodina Danka Končara pokušali smo dobiti putem telefona za komentar, no nije se javio na poziv. Ipak, piše navedeni finski portal, Končarev podeblji dosje otkriva njegovo upitno poslovanje te korištenje niza kompanija koje služe kao utočišta za neplaćanje ili izbjegavanje plaćanja poreza.

Posljednjih nekoliko mjeseci intenzivirala se borba između manjinskih dioničara i Končara oko cijene dionica kompanije Afarak. Čitav taj slučaj mogao bi utjecati i na ugled čitave helsinške burze.

"Rajski papiri" međutim jasnije prikazuju vlasničku strukturu u kompaniji Afarak. Danko Končar sam ima u vlasništvu 27 posto dionica te kompanije, no pretpostavlja se kako je njegov stvarni vlasnički udio zapravo i do 70 posto.

Finski istražitelji isto tako raspolažu e-mailovima i bankovnim izjavama u kojima se otkriva opskurno trgovanje dionicama Afaraka. Prema tim dokumentima, Končar je dao milijune obveznica svojoj najbližoj obitelji, kako bi kupovali dionice Afaraka.

Vlasnička struktura Afaraka skrivena je djelomično od javnosti, jer do 60 posto vlasnika identitet skriva iza registara.

Končarevi "vojnici"

Danko Končar bogataš je o kojem se malo toga piše i za kojeg se vjeruje da u vlasništvu ima stotine milijuna eura u nekretninama. Vlasnik je dionica i u rudarskim kompanijama, turističkim resortima u Hrvatskoj te tvrtkama koje proizvode obnovljive izvore energije.

Ukupnost Končareva poslovnog carstva zapravo otkrivaju Rajski i Panamski papiri te Malteški registar trgovine. Prema istima, Končar je u vlasništvu ili kontrolira desetke tvrtki na Kajmanskom otočju, Britanskom Djevičanskom otočju, Malti i Bermudima.

Končareva supruga, rođak i drugi članovi uže i šire obitelji navedeni su kao vlasnici tih kompanija. Prema navedenim dokumentima, Končar zove postavljene vlasnike tih kompanija "vojnicima", kojima treba davati precizne savjete kako rukovoditi tim kompanijama i sredstvima kojima raspolažu. Često je potpisivao sporazume u ime kompanija kojima on nije vlasnik, već je netko od njegove obitelji, a finski mediji za primjer spominju 20 milijuna eura vrijednu akviziciju nekretnina u Londonu.

Želio investirati u posrnula brodogradilišta

Danko Končar široj javnosti postao je poznat 2009. godine kada se u medijima počelo pisati o multimilijarderu koji želi investirati u posrnula hrvatska brodogradilišta. Hrvatsku je napustio prije više od 20 godina te se u međuvremenu obogatio na rudnicima kroma u Južnoafričkoj Republici i Rusiji. Zbog toga je postao poznat kao „kralj kroma“.

Vlasnik je i mnogobrojnih zemljišta u Istri i na hrvatskim otocima, a jednom je prilikom na pitanje novinara o njegovoj imovini odgovorio da ni sam ne zna koliko novca ima.

Na korporativnim stranicama tvrtke Kermas Limited navodi se kako je Končar tvrtku osnovao 1989. godine te ju je od trgovinske kompanije pretvorio u „diversificiranu međunarodnu korporaciju“.

Od 2005. do 2009. Končar je predsjedavao rudarskom tvrkom Samancor Chrome te je bio zadužen za njezinu rekonstrukciju. Nakon toga prodao je udio u Samancoru te putem tvrtke Kermas postao najveći dioničar finske rudarske kompanije Afarak Gruop (bivša Ruukki grupa).

„Njegovi poslovni interesi usmjereni su na Južnoafričku Republiku te konstantno radi na osiguravanju novih izvora kroma te gradnju novih postrojenja. Končar je ujedno i „glavni arhitekt u diversifikacijskoj strategiji“ tvrtke Kermas u smjeru nekretnina, gradnje marina i proizvodnje zelene energije“, navodi se u životopisu.

"U Jugoslaviji optužen na 12 godina strogog zatvora"

Končar je u Jugoslaviji 1977. optužen na 12 godina strogog zatvora zbog pljačke društvene imovine i privrednog kriminala u tvrtki Jugotribina.

Petnaestak godina proveo je u Rusiju, a otkad se vratio u Hrvatsku, od 2006. godine, kroz razne projekte uložio je stotine milijuna kuna. Planirao je kupiti brodogradilišta 3. maj, Brodosplit, Kraljevicu i Brodotrogir. Na kraju je odustao od 3. maja, Brodosplita i Kraljevice, a 2013. je postao vlasnik Brodotrogira.

Nedavno je najavio početak radova na projektu Sv. Katarina-Monumenti, vrijednom ukupno 65 milijuna eura, a koji bi trebao biti gotov do 2020. godine.