Mnogi to u posljednje vrijeme ne moraju zamišljati, jer to je upravo ono što se događa. Otrovnice su im pred kućnim pragovima. U posljednje vrijeme vijesti o zmijama dolaze sa svih strana: ima ih u Svetom Roku, zavlače se u kuće u Kutini, pod haube automobila u samom središtu Zagreba, a zbog poplava ih ima i u Vukovaru i Batini. Ekipa Provjerenog zato je krenula u lov na zmije sa zmijolovcem koji ih na dan ulovi desetak. Istražili smo koje zmije žive u centru grada i gdje se u Zagrebu nalaze otrovnice.
Pročitajte i ovo
Darko je poljoprivrednik u selu Šumeće pokraj Slavonskog Broda. Uzgaja svinje, sadi kruške, obrađuje zemlju. A posljednjih 30 godina lovi zmije. 'Hvatanje zmija mi je izuzetno lijepa stvar, uživam u tome', kaže Darko.
Ljubav prema zmijama naslijedio je od pokojnog oca Josipa koji je bio pionir tog posla u Hrvatskoj. Otvorio je obrt i nudi uslugu hvatanja otrovnica. Uklanja ih iz podruma, dvorišta, livada i polja. 'Obratim pažnju na dio šikare i mjesta gdje ona voli biti, to je naše lovačko iskustvo, kao što ribič zna gdje će naći ribu tako mi znamo gdje će biti zmija', rekao je Darko.
U pola sata ulovio dvije riđovke
Vrlo oprezan, ali miran. Uvijek ima duboke čizme, ako stane na zmiju, njezin ugriz neće doći do kože. Zmije ne mogu razlikovati Darka od životinja. Osjetila im se temelje na mirisu i dodiru te toplinskim senzorima na glavi pomoću kojih detektiraju plijen.
Darko je u samo pola sata ulovio dvije riđovke. Rekord drži ulov od prije četiri godine. Tada je za imunološki zavod kod Nove Gradiške uhvatio 48 riđovki u samo jednom danu, straha nikada nema, a kaže riđovka nikada ne napada prva.
Najveće stanište poskoka je na Velebitu. On svake godine donosi nemir radnicima tunela Sv. Rok. Zmije usele u mnoge objekte oko tunela koje koristi služba održavanja i vatrogasci. A potencijalno su opasna mjesta i odmarališta na Velebitu. Ako duže vrijeme nitko ne stane, može se dogoditi da pokoji poskok tamo odluči potražiti sklonište.
Spremni za ugriz poskoka
Poskoci su shvaćeni vrlo ozbiljno. Voditelj dežurnog tima hitne medicinske pomoći doktor Vlatko Duvnjak kaže da ove godine još nije bilo ugriza, ali i za to su spremni.
'Obavezno je u pričuvi i serum protiv ugriza zmija. Mora se skladištiti na propisnoj temperaturi do plus osam stupnjeva i u slučaju ugriza ako postajo indikacije za primjenu seruma dečki ovdje dobili su upute kako ih primijeniti', kaže dr. Duvnjak. Tunel je pod 24satnim video nadzorom, tamo otrovnice nisu viđene. Da ih je bilo, živih ili pregaženih, primijetili bi ih. Tunel je dug šest kilometara, a jedini otvori u tunelu su ulaz i izlaz. Ventilacija je uzdužna, izlaz za sigurnost ne vodi van već u drugu cijev.
Zmije se ne nalaze isključivo u poljima i šumama izvan velikih gradova. Može ih se naći i u samom središtu Zagreba. Zbog širenja grada u podsljemensku zonu kuće se doslovno grade na njihovom staništu. Ima ih i u centru, na Jarunu, uz Savu čak i u najvećem zagrebačkom parku Maksimir. Maksimirske bjelouške zadržavaju se u blizini jezera. Hrane se ribom, vodozemcima i ličinkama vodozemaca. U drugim dijelovima Zagreba ima i opasnih otrovnica.
'U Maksimiru nema otrovnica'
Zmije su u Maksimiru oduvijek živjele. Kako se grad širio, tako je njihov životni prostor postao manji. One su vrlo korisni članovi maksimirskog ekosustava. Reguliraju prirodnu ravnotežu parka i zapravo nas veseli što imamo zmije iako ljude užasava kad znaju da imaju neku zmiju u svojoj blizini.
'U Maksimiru nema otrovnica, a zapravo ih nema ni u ZOO tako da i ako je pobjegla ne bi bila otrovnica, ali ne bježe iz ZOO-a zmije nego su to zmije koje tu prirodno žive', rekla je Biljana Janev Hutinec iz Parka Maksimir.
Biljana i Darko svakodnevno su u dodiru s otrovnicama. Darko ih lovi zbog novca, a Biljana zbog znanosti. Pokraj najotrovnijih europskih i svjetskih zmija nikada nisu bili ugrizeni. Jedno je sigurno, zmije uvijek napadaju iz straha. Ovi ljudi ih se ne boje. Oni ih vole.
