Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Srbijanski predsjednik Boris Tadić upozorio je u nedjelju poslijepodne u govoru na Energetskom summitu čelnika jugoistočne Europe u Zagrebu da bi eventualna neovisnost


Kosova izazvala nestabilnost na Balkanu i onemogućila da regija iskoristi sav svoj razvojni geostrateški potencijal.

Vezani članci Predsjednik RH Zoran Milanović na službeno fotografiranje jedini je došao bez zaštitne maske Što bi rekao Beroš?! Milanović jedini među NATO-ovim liderima bez maske na licu Koronavirus, ilustracija - 4 Šef WHO-a objavio koliko je zdravstvenih radnika u pandemiji izgubilo život: "Platili su najvišu cijenu"

"Eventualna neovisnost Kosova stvorila bi opasan presedan koji ne bi destabilizirao samo Srbiju, nego i čitav balkanski prostor, kao i mnoge druge regije. Takav politički i međunarodno-pravni presedan utjecao bi da jugoistočna Europa ne bi mogla koristiti sav svoj razvojni geostrateški potencijal", istaknuo je.

On je upozorio da bi takav razvoj događaja na Balkanu stvorio
energetsku krizu sličnu onoj koja je zemlje OPEC-a (izvoznice nafte) potresla sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. 

Mirno, kompromisno i obostrano prihvatljivo rješenje budućeg statusa ove srpske pokrajine pretpostavka je razvoja cijele regije, naglasio je.

Tadić je istaknuo važnost očuvanja stabilnosti u jugoistočnoj Europi, koja, kako je rekao, može biti most između zemalja bogatih naftom i plinom i Europe.

Srbija snažno podržava projekt Paneuropskog naftovoda (PEOP) od Constance do Trsta koji bi "osigurao dugoročnu opskrbu kako regije tako i zemalja EU-a".

Povećanje energetske učinkovitosti i zaštita okoliša u idućim će godinama biti ključna globalna pitanja i zato je obveza zemalja jugoistočne Europe da povećaju tehnološku razinu svojih ekonomija i upotrebljavaju energiju u skladu s protokolom iz Kyota, rekao je Tadić.

Rumunjski predsjednik Traian Basescu rekao je u svom govoru na summitu da je potrebno stvaranje integriranog regionalnog tržišta energije u uvjetima konkurencije. 

Rumunjska podupire stvaranje novih transportnih ruta, kazao je Basescu i pritom istaknuo PEOP kao budući najbrži put dopreme kaspijske nafte u zapadnu Europu.

Slovenski ministar za strateški razvoj Žiga Turk rekao je da je
globalna potreba za energijom u porastu i da će se povećati za više od 50 posto do 2030.

"Takav dramatičan rast potrebe za energijom predstavlja prijetnju ne samo globalnoj ekonomiji nego i klimi, jer se time povećavaju i emisije ugljičnog dioksida", upozorio je.

Slovenska vlada, nastavio je Turk, postavila je energetsku sigurnost kao jedan od ključnih prioriteta za slovensko predsjedanje EU-om 2008.

Predstavnik Europske komisije Cristobal Burgos Alonso izjavio je da Europska unija razvija dijalog s vanjskim partnerima od kojih je najvažnija Rusija, a on se temelji na nediskriminaciji i transparentnom pristupu energetskim izvorima i infrastrukturi.

Kao glavne ciljeve nove energetske politike EU-a naveo je sigurnost opskrbe energijom, konkurentnost gospodarstava i održivost izvora energije.