Prema podacima Hrvatske narodne banke, krajem rujna prošle godine ukupni su depoziti iznosili 114,3 milijarde kuna, što znači da su u godinu dana, do kraja rujna ove godine porasli za 17 milijardi kuna.
U ukupnim depozitima najveći udio, gotovo 74 posto, imaju depoziti stanovništva.
Tako su građani krajem rujna ove godine u bankama imali ukupno 97,1 milijardu kuna štednih i oročenih depozita, što je 10,2 milijarde više nego u rujnu prošle godine.
Štedni i oročeni depoziti poduzeća krajem rujna iznosili su 25,7 milijardi kuna, što je 3,7 milijardi kuna više nego u istom razdoblju lani, dok su depoziti ostalih sektora istodobno porasli sa 5,4 na 8,6 milijardi kuna.
Iako u strukturi ukupnih depozita još uvijek dominiraju devizni, s udjelom od gotovo 65 posto, odnosno iznosom od 85,2 milijarde kuna krajem rujna, proteklih godinu dana ipak obilježava snažniji rast kunskih depozita.
Kunski su depoziti, naime, krajem rujna iznosili 46,2 milijarde kuna i u odnosu na kraj rujna prošle godine porasli su za čak 68 posto, ili za 18,7 milijardi kuna.
Iz središnje banke pritom napominju kako je značajan dio kunskih depozita oročen uz valutnu klauzulu, što je osobito intenzivirano tijekom ove godine, pa se na tako indeksirane kunske depozite krajem rujna odnosi gotova polovica ukupnih kunskih depozita.
Rast kunskih depozita s valutnom klauzulom, zamjećuju u HNB-u, ove je godine u odnosu na prijašnje godine značajno usporio rast deviznih depozita.
I dok su u prvih sedam mjeseci ove godine devizni depoziti blago rasli u odnosu na iste mjesece lani, posljednja dva mjeseca, u kolovozu i rujnu, na godišnjoj se razini bilježi čak i njihovo blago sniženje.
Tako su ukupni devizni depoziti u iznosu 85,2 milijarde kuna krajem rujna ove godine smanjeni za oko 2 posto, ili za 1,7 milijardi u odnosu na isti mjesec lani.
Podaci govore i da hrvatski građani preferiraju oročenu štednju.
Hrvatski bankari ove, kao i ranijih godina, sredstva za proslavu Dana štednje u najvećem broju slučajeva daruju u dobrotvorne svrhe, donacijama humanitarnim i karitativnim udrugama, ustanovama za skrb invalida ili domovima i centrima za djecu i mladež, kulturnim institucijama.
Sam Svjetski dan štednje obilježava se kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, koji je održan 31. listopada 1924. u Milanu, a na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova željeli pronaći izlaz iz krize, koju je prouzročio Prvi svjetski rat.
Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva te je Svjetski dan štednje ustanovljen za najšire svjetsko populariziranje te spoznaje i za, kako su rekli, oživljavanje borbe protiv rasipništva.
I 82 godine nakon kongresa u Milanu Svjetski se dan štednje i dalje obilježava širom svijeta, najčešće darovanjem štednih kasica, štednih knjižica sa simboličnim ulozima, nagrađivanjem najstarijeg štediše, humanitarnim donacijama i sl.
Još brže do
