Ilustracija (Foto: Gulliver/Thinkstock)
Ilustracija (Foto: Gulliver/Thinkstock)

Novi europski zakonodavni okviri, ali i pad prinosa na državne vrijednosne papire - kao i na sve druge vrijednosnice koje se vrte na tržištu kapitala - već su pokazali da se kupcima polica životnog osiguranja ne mogu jamčiti dosadašnje visoke stope dobiti.


Dugogodišnja kriza na tržištu kapitala izazvala je brojne udare i poremećaje financijskoga sustava, ali i primorala sve dionike toga tržišta da se prilagode novonastaloj situaciji.

'Kada gledamo samu strukturu domaćeg financijskog tržišta možemo zaključiti da i dalje dominira utjecaj banaka. U usporedbi s bankocentričnim sustavom eurozone primijetit ćemo da je tamo nešto veći udio u ukupnoj aktivi osiguravajućih društava', rekao je Zdeslav Šantić, gl. ekonomist Splitske banke.

Situacija se drastično mijenja. Prije krize, uz nagli i brzi rast koji se dogodio domaćem tržištu kapitala, u jednom se razdoblju dogodio i rast investicijskih fondova. Za vrijeme krize fokus se vratio na banke. No s obzirom na najave reformi poput onih zdravstva i mirovinskoga sustava, jasno je da će u budućnosti porasti zanimanje za osiguranjima. Ono što obeshrabruje jesu izmijenjeni uvjeti.

'S obzirom na stanje na tržištu kamatnih stopa, kamatne stope su pale, garancije u proizvodima životnog osiguranja su pale i onda su ona životna osiguranja kao neki supstitut za određene bankarske proizvode kao sto su depoziti izgubile na svojoj atraktivnosti', rekla je Nataša Kapetanović, članica Uprave Grawe osiguranja.

Ulazak Hrvatske u EU donio je i nove norme kojih se treba pridržavati. Nekada se smatralo da rizici proizlaze samo iz osiguranja, no u doba krize pokazalo se da su najveći rizici koji leže u osiguranjima zapravo – tržišni rizici na tržištu kapitala. U skladu s tim osiguravajuće kuće moraju se pridržavati novih pravila. I Hrvatska je tako počela s punom primjenom Solventnosti II.

'Solventnost II je jedan režim koji vas tjera da vrednujete te rizike i koji vas kažnjava ako ste ugradili prevelike garancije koje onda simulacijom kretanja tržišta nećete moći ostvariti u budućnosti', dodaje Kapetanović.

Kao posljedica toga osiguravajuća su društva prisiljena spustiti garancije u ugovorima. No niti to nije rezultiralo tektonskim poremećajima. Podaci pokazuju da se smanjila premija novosklopljenih ugovora, ali samo onih jednokratnih na kojima je utjecaj kamatne stope jako izražen. Ugovori s tekućim plaćanjem premije čak su u porastu.

'To znači da Hrvati prepoznaju potrebu štednje za stariju životnu dob. Shvaćaju da ta štednja mora biti dugoročna, disciplinirana i odlučuju se malim koracima doći do iznosa koji im nudi zaštitu u starijoj dobi', kazao je Kapetanović.

Novonastala situacija i kriza koja je financijski iscrpila građane, aktere na tržištu kapitala samo je primorala na prilagodbu.

'Danas kada gledamo situaciju i na bankarskom i na tržištu osiguranja gdje je teško pronaći klijente, uz pad dohotka kućanstva bilo je teško ostvariti rast kreditne aktivnosti ili rast premija. Samim tim danas vidimo i trend gdje se nastoji kombinirati te proizvode, klijentima omogućujemo jednu lepezu proizvoda i usluga', rekao je Šantić.

Klijenti su svjesni promjena na tržištu kapitala kao i činjenice da se trebaju pobrinuti za svoju financijsku sigurnost. Unatoč padu zajamčenih prinosa osiguranje je bilo i ostalo najčešći oblik tog zbrinjavanja.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Informer je interaktivna emisija koja teme i zanimljive priče hrvatskog društva obrađuje i kroz komunikaciju sa samim gledateljima, pa tako svatko tko ima kvalitetnu poduzetničku priču ili problem s kojim se susreće u poslu, može podijeliti s redakcijom Informera na info@headline-product.hr.