Trovanje životinja nezakonita i kažnjiva praksa, koja je i dalje raširena diljem Hrvatske, a riječ je o velikoj prijetnji ne samo divljim vrstama i okolišu, nego i javnom zdravlju. No, vođeni željom da zaštite svoju stoku, brojni ljudi truju divlje životinje i ne razmišljaju kakvu štetu nanose bioraznolikosti, a izumiranje zavičajnih vrsta i narušena prirodna ravnoteža samo su neke od njih.
"IRANSKA PZO NE POSTOJI"
Vojni analitičar o "Epskom bijesu": Iran povukao potez koji vodi u totalnu eskalaciju, u igru ušla i velika sila!
Što se dosad zna?
Brojke i količina oružja su zastrašujući: Evo što se prvog dana koristilo u napadu na Iran i odmazdi Irana
Napad na Iran
Potpuni kaos na Bliskom istoku! Iran pokrenuo šesti val odmazde, na udaru Dubai, Kuvajt, Oman... Eksplozije odjekuju Teheranom
Ako primijetite da netko truje divlje životinje ili uočite otrov u prirodi, slučaj brzo prijavite pozivom na 112, upozoravaju iz udruge BIOM, jedne od vodećih organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom.
Trovanje životinja u Zadru - 1
Foto:
Dnevnik Nove TV
"Dojavite na 112!"
''Trovanje je nezakonita i kažnjiva radnja. Radi se primarno o kršenju Zakona o zaštiti prirode i Zakona o lovstvu, a zatim i kršenju brojnih međunarodnih konvencija čija je Republika Hrvatska potpisnica. U procesuiranju slučajeva trovanja ključna je dojava i brza i koordinirana reakcija više različitih službi i institucija'', istaknuli su iz BIOM-a, koji sudjeluje u projektu BalkanDetox LIFE.
Svi građani koji svjedoče ili posumnjaju u slučaj trovanja trebaju to što prije dojaviti na 112: ''Centar 112 će ih preusmjeriti na policiju koja prva postupa u ovakvim slučajevima s obzirom na to da se radi o nezakonitim radnjama. Sve druge institucije koje u koracima nakon prijave poduzimaju svoje radnje u rješavanju ovih slučajeva znaju svoj posao, no nažalost, radi se o složenom procesu i postoji puno faktora koji na njega mogu negativno utjecati.''
U svrhu suzbijanja trovanja divljih životinja, BIOM je u sklopu europskog projekta BalkanDetox LIFE, provodi kampanju osvještavanja šire javnosti o tom problemu koji je najizraženiji upravo u ovom razdoblju godine. Riječ je o petogodišnjem projektu koji većinski financira LIFE program Europske unije, a cilj je poboljšati upravljanja incidentima trovanja i smanjiti pojavnost incidenata trovanja. Projekt se provodi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Grčkoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Hrvatskoj.
Trovanje životinja u Zadru - 2
Foto:
Dnevnik Nove TV
Praksa, a ne izuzetak
Upotreba nezakonitog otrova nažalost nije izuzetak, nego praksa. Imotski, Mazin, kvarnerski otoci – prva asocijacija mnogima su prekrasni krajobrazi. No, ti dijelovi Hrvatske imaju svoju crnu stranu, u kojoj ulogu žrtve poprimaju lovački pas, suri orao i bjeloglavi sup, a počinitelji najčešće ostaju nepoznati.
''To su samo tri od brojnih mjesta diljem balkanskog poluotoka u kojima je u zadnjih 20 godina od posljedica nezakonitog trovanja uginulo više od 2300 jedinki ptica strvinara. Taj problem najzastupljeniji je u zimskim mjesecima. Iako počinitelji ove kažnjive prakse otrovom žele riješiti problem napada vuka, čaglja ili lisice na domaće životinje, od trovanja često stradaju i druge divlje vrste poput škanjaca, bjeloglavih supova i surih orlova. Osim što tako stradaju jedinke zaštićenih vrsta, to dovodi i do negativnih posljedica za naš okoliš'', upozoravaju iz BIOM-a.
Trovanje životinja u Zadru - 3
Foto:
Dnevnik Nove TV
Alarmantan problem
Karbofuran je najčešće korištena tvar za trovanje u Hrvatskoj i odgovorna za 76 posto poznatih slučajeva trovanja u Hrvatskoj. Karbofuran je zabranjeni pesticid koji se smatra opasnim za ljudsko zdravlje uzimajući u obzir da je samo 0,5 mg dovoljno da ubije 21 osobu.
Najčešći način trovanja divljih životinja na Balkanu je namjerno postavljanje otrovnih mamaca za ubijanje divljih grabežljivaca ili drugih divljih i domaćih životinja koje mogu nanijeti štetu stoci ili lovnoj divljači. Pored ciljanih životinja, stradaju i druge ranjive vrste jer je to neselektivno sredstvo za ubijanje životinja. Lešinari kao glavni čistači u prirodi, često postaju žrtve trovanja, bilo izravnim konzumiranjem mamca ili hranjenjem ostacima uginulih otrovanih životinja.
Ovaj alarmantni problem prouzročio je istrebljivanje, pa čak i izumiranje nekih vrsta supova u balkanskim zemljama, gdje su populacije još uvijek vrlo male i fragmentirane, upozoravaju čuvari prirode i ističu da je hitno potrebno riješiti taj problem ako ih želimo vratiti na prijašnje razine i rasprostranjenost.