Tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana Ali Larijani najavio je u nedjelju da će se odmah početi raditi na uspostavi privremenog vodstva zemlje, nakon smrti vrhovnog vođe Alija Hameneija.
Najviši sigurnosni dužnosnik zemlje rekao je da time počinje proces tranzicije u Iranu nakon Hameneijeve smrti.
"Uskoro će se formirati privremeno čelno vijeće. Predsjednik, čelnik pravosuđa i pravni stručnjak iz Vijeća čuvara preuzet će odgovornost do izbora sljedećeg vođe“, rekao je Laridžani, čelnik najvišeg iranskog sigurnosnog tijela, Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost i bivši savjetnik Alija Hameneija.
"To vijeće bit će osnovano što je prije moguće. Radimo na njegovom formiranju počevši od danas", dodao je.
Iranski političar Ali Larijani, ovime se ponovno našao u središtu pozornosti kao jedna od ključnih figura sigurnosnog aparata Islamske Republike, u kojem je posljednjih godina dodatno učvrstio svoj utjecaj, navodi Reuters.
Larijani pripada uskom krugu ljudi iz sustava, potječe iz utjecajne klerikalne obitelji i desetljećima je dio političke elite. Njegov raspon djelovanja bio je širok – od vođenja osjetljivih nuklearnih pregovora i upravljanja regionalnim odnosima do sudjelovanja u odgovorima vlasti na unutarnje nemire. Samo mjesec dana nakon što su mu Sjedinjene Države u siječnju uvele sankcije zbog navodne uloge u obračunu s prosvjednicima, upravo je on predvodio iranske napore u pokušaju postizanja dogovora s Washingtonom o nuklearnom pitanju.
U jeku napada na Iran optužio je SAD i Izrael da žele destabilizirati i oslabiti zemlju te zaprijetio odlučnim odgovorom svim “separatističkim skupinama” koje bi pokušale djelovati protiv države. Državna televizija prenijela je njegove izjave dan nakon početka vala napada u kojima je, među ostalima, ubijen i načelnik Glavnog stožera Abdolrahim Mousavi.
U kolovozu je imenovan tajnikom Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, institucije koju je vodio i prije dvadesetak godina. Na tu se poziciju vratio nakon prošlogodišnjeg 12-dnevnog zračnog sukoba Irana i Izraela, u koji su se uključile i Sjedinjene Države. Tijekom karijere obnašao je niz visokih dužnosti, pritom ostajući lojalan Hameneiju i istodobno gradeći reputaciju pragmatičnog političara sposobnog komunicirati s različitim frakcijama unutar režima.
Njegova uloga strateškog povjerenika dodatno je potvrđena nedavnim putovanjem u Oman, gdje je sudjelovao u pripremama za neizravne pregovore sa SAD-om, dok je Washington paralelno pojačavao vojnu prisutnost na Bliskom istoku. Posljednjih mjeseci često je boravio i u Moskvi, razgovarajući s ruskim dužnosnicima o sigurnosnoj i političkoj suradnji, a sudjelovao je i u jačanju odnosa s Kinom, što je 2021. rezultiralo 25-godišnjim sporazumom o partnerstvu.
Po pitanju nuklearnog programa nerijetko je zauzimao ton koji su analitičari opisivali kao pragmatičan. Prošlog je mjeseca za omansku državnu televiziju izjavio da je spor sa SAD-om rješiv ako je fokus na sprječavanju razvoja nuklearnog oružja. Ipak, još kao glavni nuklearni pregovarač u razdoblju od 2005. do 2007. snažno je branio pravo Irana na obogaćivanje uranija, usporedivši jednom europske ponude da Teheran odustane od proizvodnje nuklearnog goriva sa “zamjenom bisera za bombon”.
Kao predsjednik parlamenta od 2008. do 2020. bio je na toj dužnosti i u vrijeme sklapanja nuklearnog sporazuma 2015. između Irana i šest svjetskih sila, iz kojeg su se Sjedinjene Države povukle 2018. odlukom predsjednika Donalda Trumpa. Larijani je više puta naglasio da se iransko nuklearno znanje ne može izbrisati. U razgovoru za PBS Frontline 2025. usporedio je to s izumiteljem kojem je ukraden stroj, ali koji i dalje zna kako ga ponovno izraditi.
Washington i Tel Aviv tvrde da Iran nastoji razviti nuklearno oružje, dok Teheran inzistira da je program isključivo civilne naravi.
Larijanijeva karijera obilježena je i kontroverzama vezanim uz unutarnju politiku. Nakon vala prosvjeda početkom godine, američko Ministarstvo financija uvelo mu je sankcije, navodeći da je kao visoki dužnosnik sigurnosnog vijeća sudjelovao u suzbijanju demonstracija. U obrazloženju je istaknuto da je bio među prvima koji su pozvali na silovit odgovor na zahtjeve prosvjednika te da je djelovao po nalogu vrhovnog vođe. Organizacije za ljudska prava tvrde da su u tim obračunima stradale tisuće ljudi.
Larijani je javno priznao da ekonomske teškoće potiču nezadovoljstvo građana, ali je istodobno tvrdio da su nasilne akcije potaknute izvana, optužujući Izrael za poticanje destabilizacije. Prosvjede je pozvao da se odvoje od, kako ih je nazvao, “urbanih kvaziterorističkih skupina”.
Rođen 1958. u Najafu u Iraku, u obitelji uglednih iranskih klerika, kao dijete se preselio u Iran gdje je kasnije doktorirao filozofiju. Nekoliko njegove braće također je obnašalo važne državne funkcije. U političkoj karijeri imao je i neuspjehe – kandidirao se za predsjednika 2005., a pokušaji kandidature 2021. i 2024. zaustavljeni su odlukom Vijeća čuvara. Početkom ove godine njegova je kći ostala bez posla na medicinskom fakultetu američkog sveučilišta Emory, nakon što su iransko-američki aktivisti prosvjedovali zbog navodne očeve uloge u gušenju prosvjeda.
-
"IRANSKA PZO NE POSTOJI"Vojni analitičar o "Epskom bijesu": Iran povukao potez koji vodi u totalnu eskalaciju, u igru ušla i velika sila!
-
Napad na IranIran zaprijetio SAD-u i Izraelu: "Danas ćemo ih udariti silom koju nikad prije nisu doživjeli"
-
Incident u kavezuVIDEO Kaos nakon borbe u Slavonskom Brodu: "Ne možeš doći u Hrvatsku i ovo napraviti"
