Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Trovanje divljih životinja

Nije priča s filmskog platna, nego svijet u kojem živimo: ''Ako primijetite, nemojte samo gledati''

Trovanje životinja u Zadru - 1
Trovanje životinja u Zadru - 1 Dnevnik Nove TV
Aktualno Galerija Trovanje životinja u Zadru - 1 Trovanje životinja u Zadru - 1 Foto: Dnevnik Nove TV Trovanje životinja u Zadru - 3 Trovanje životinja u Zadru - 3 Foto: Dnevnik Nove TV Trovanje životinja u Zadru - 4 Trovanje životinja u Zadru - 4 Foto: Dnevnik Nove TV +0 Trovanje životinja u Zadru - 5 Galerija 1/4 >>
Iako je trovanje životinja nezakonito i kažnjivo, ta je štetna praksa i dalje raširena diljem Hrvatske i predstavlja stvarnu prijetnju divljim vrstama, okolišu te javnom zdravlju.

U dobroj želji da zaštite svoju stoku, brojni ljudi truju divlje životinje, ne razmišljajući kakvu štetu nanose bioraznolikosti. Izumiranje zavičajnih vrsta i narušena prirodna ravnoteža samo su neke od njih. Ako primijetite da netko truje divlje životinje ili uočite otrov u prirodi, slučaj brzo prijavite pozivom na 112, upozoravaju iz udruge BIOM, jedne od vodećih organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom.

''Trovanje je nezakonita i kažnjiva radnja. Radi se primarno o kršenju Zakona o zaštiti prirode i Zakona o lovstvu, a zatim i kršenju brojnih međunarodnih konvencija čija je Republika Hrvatska potpisnica. U procesuiranju slučajeva trovanja ključna je dojava i brza i koordinirana reakcija više različitih službi i institucija. Nažalost, broj dojava je još uvijek mali te se nadamo da će kampanja koju provodimo u sklopu projekta BalkanDetox LIFE donijeti poboljšanje u ovom segmentu'', istaknula je za DNEVNIK.hr Marija Martinko Ivanov, viša stručna suradnica i koordinatorica projekta BalkanDetox LIFE u Udruzi BIOM.

Poručila je da svi građani koji svjedoče ili posumnjaju u slučaj trovanja trebaju to što prije dojaviti na 112: ''Centar 112 će ih preusmjeriti na policiju koja prva postupa u ovakvim slučajevima s obzirom na to da se radi o nezakonitim radnjama. Sve druge institucije koje u koracima nakon prijave poduzimaju svoje radnje u rješavanju ovih slučajeva znaju svoj posao, no nažalost, radi se o složenom procesu i postoji puno faktora koji na njega mogu negativno utjecati.''

Pročitajte i ovo Ilustracija Što radi Cipar, a što Hrvatska Prvi put izrečena kazna trovaču: 21.000 eura kazne ili zatvor, a Laura još čeka da se otkrije tko je skrivio njezinu smrt

U svrhu suzbijanja trovanja divljih životinja, BIOM je u sklopu europskog projekta BalkanDetox LIFE, pokrenuo kampanju osvještavanja šire javnosti o tom problemu koji je najizraženiji upravo u ovom razdoblju godine. Riječ je o petogodišnjem projektu koji većinski financira LIFE program Europske unije. Cilj projekta je poboljšati upravljanja incidentima trovanja i smanjiti pojavnost incidenata trovanja. Projekt se provodi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Grčkoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Hrvatskoj, gdje ga provodi udruga Biom.

Česti i uzastopni slučajevi trovanja diljem balkanskog poluotoka rezultirali su s 465 potvrđenih smrtnih stradavanja strvinara u posljednjih 20 godina, a studija međunarodne organizacije za očuvanje ptica strvinara Vulture Conservation Foundation procjenjuje da najmanje 115 supova godišnje umire od trovanja upravo na balkanskom poluotoku. No, samo je oko 20 posto takvih slučajeva otkriveno i dokumentirano, upozoravaju iz BIOM-a.

Pročitajte i ovo Bjeloglavi sup - 7 KARIZMATIČNI VLADARI NEBA Kolateralne žrtve ilegalnih praksi: ''Više je stanara u jednom zagrebačkom neboderu nego njih u cijeloj Hrvatskoj''

Upotreba nezakonitog otrova nažalost nije izuzetak, nego praksa
Imotski, Mazin, kvarnerski otoci – prva asocijacija mnogima su prekrasni krajobrazi. No, i ti dijelovi Hrvatske imaju svoju crnu stranu, u kojoj ulogu žrtve poprimaju lovački pas, suri orao i bjeloglavi sup, a počinitelji najčešće ostaju nepoznati.

''To su samo tri od brojnih mjesta diljem balkanskog poluotoka u kojima je u zadnjih 20 godina od posljedica nezakonitog trovanja uginulo više od 2300 jedinki ptica strvinara. Taj problem najzastupljeniji je upravo u tekućim zimskim mjesecima. Iako počinitelji ove kažnjive prakse otrovom žele riješiti problem napada vuka, čaglja ili lisice na domaće životinje, od trovanja često stradaju i druge divlje vrste poput škanjaca, bjeloglavih supova i surih orlova. Osim što tako stradaju jedinke zaštićenih vrsta, to dovodi i do negativnih posljedica za naš okoliš'', upozoravaju iz BIOM-a.

Pročitajte i ovo Ilustracija - 2 Zelena pluća Njihovoj čaroliji teško je odoljeti, a ljudima čine toliko dobra: Djeluju kao lijek, a Hrvatska ima veliku odgovornost za njihov opstanak

Užas mazinskog trovanja

Prije dvije godine BIOM je posjetio mazinsko područje na kojem su zabilježili trovanje lisice i vuka. U pretraživanju šireg područja zatekli su otrovanog surog orla. Riječ je o vrsti koja u Hrvatskoj kritično ugrožena.

Takav epilog rezultat je neselektivnog trovanja, naime, kako ističu iz BIOM-a: ''U dobroj namjeri, da zaštiti svoju stoku od predatora, netko je na meso mrtve krave postavio otrov i tako napravio grešku koja je dovela do kolateralne žrtve. Naime, tim mesom prva se nahranila ova rijetka ptica, koja je u Hrvatskoj spala na svega 25 do 30 parova. Imaju jednog ptića godišnje koji postaje spolno zreo tek nakon pet, sedam godina. Populacija ove ptice od stradavanja samo jedne jedinke oporavlja se 100 do 150 godina.''

Nakon zaprimljene prijave u veljači 2020. godine, policijski službenici su tijekom kriminalističkog istraživanja proveli očevid kao i druge dokazne radnje te su po dovršetku kriminalističkog istraživanja, protiv osumnjičenog hrvatskog državljanina rođenog 1968. godine, nadležnom državnom odvjetništvu u Gospiću, u srpnju 2020. podnijeli kaznenu prijavu zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Protuzakoniti lov i ribolov te kaznenog djela Uništavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Strava u imotskom lovištu

U Općini Lokvičići otrovano je čak 10 vrsnih lovačkih pasa. Otrovni mamci bili su postavljeni pod okriljem noći. Neki su psi spašeni brzom veterinarskom intervencijom, no bilo je i uginulih, s pjenom na ustima i stravičnim mrtvačkim osmijehom koji je znak trovanja.

Djelo je to, podsjećaju iz BIOM-a, nepoznatog počinitelja koji do dana današnjeg ostaje neotkriven, a shodno tome i nekažnjen: ''Ne samo da se slučajevi trovanja na imotskom području ponavljaju iz godine u godinu, već su oni kontinuirano prisutni diljem Dalmacije, Dalmatinske zagore i Like. Korišteni otrov ne bira žrtvu pa se s pravom možemo pitati kada će biti koban i za čovjeka.''

''Proveden je veći broj mjera i radnji u sklopu kriminalističkog istraživanja, nadležnom državnom odvjetništvu podnesena je kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja, te je dostavljeno i posebno izviješće kao nadopuna podnesenoj kaznenoj prijavi. S obzirom na to da do sada nije utvrđen počinitelj ovog kaznenog djela, policijski službenici PGP Imotski, u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom, nastavljaju istraživanje'', kazali su za DNEVNIK.hr iz splitsko dalmatinske policije.

Pročitajte i ovo Ilustracija - 2 Nova aplikacija, nove mogućnosti Telefon koji nije prestao zvoniti više od 30 godina: "Upornost je ono što nas obilježava i ne odustajemo od rješavanja prijava"

Kvarnerski zločin

Karbofuran je najčešće korištena tvar za trovanje u Hrvatskoj i odgovorna za 76 posto poznatih slučajeva trovanja u RH, uključujući i veliko trovanje na Rabu u 2004. kada je uginulo čak 17 jedinki bjeloglavog supa. Taj slučaj masovnog trovanja primjer je toga kako jedan otrovan mamac može uništiti velik dio populacije supa.

Karbofuran je zabranjeni pesticid koji se smatra opasnim za ljudsko zdravlje uzimajući u obzir da je samo 0,5 mg dovoljno da ubije 21 osobu.

''Navedeni događaj je značajno povećao crnu statistiku koja pokazuje da je u posljednjih 50 godina u Hrvatskoj otrovano između 300 i 500 jedinki bjeloglavih supova. Upravo je trovanje glavni razlog izumiranja crkavice i supa starješine – dviju vrsta ptica strvinara koji su nekada živjeli bok uz bok s danas ugroženim bjeloglavim supovima'', upozorili su iz BIOM-a.

Primorsko goranska policija je po provedenom kriminalističkom istraživanju nadležnom državnom odvjetništvu dostavila kaznenu prijavu protiv jedne osobe.

Pročitajte i ovo Ilustracija Pitanje opstanka Uskoro se uvodi novo kazneno djelo: Bilo je samo pitanje vremena kada će ovaj problem postati ključan

Građanska hrabrost je najbitnija karika zaštite prirode

Veliki napori uloženi u očuvanje ugroženih vrsta i poboljšanje brojnosti njihovih populacija mogu biti poništeni samo jednim slučajem trovanja. Kako bi ovaj rad na očuvanju divljih vrsta i njihovih staništa donio uspješan rezultat, potrebno je što prije spriječiti daljnja trovanja.

Upravo s tim ciljem udruga BIOM upravo s ovim ciljem provodi projekt BalkanDetox LIFE i prisutna je na terenu, gdje prijavljuje slučajeve trovanja policiji. Kroz suradnju s institucijama radi i na jačanju nacionalnih kapaciteta za borbu protiv trovanja zagovaranjem boljih politika i praksi. Kroz brojne edukacije i rad s volonterima, poljoprivrednicima, stočarima i lovcima, također aktivno radi na osvješćivanju javnosti o problemu trovanja.

Građanska hrabrost je najbitnija karika zaštite prirode, naglašavaju iz BIOM-a i poručuju: ''Ako ste svjedok incidenta trovanja ili uočite otrovni mamac u prirodi, slučaj što prije prijavite na 112!''

Projekt BalkanDetox LIFE usmjeren je upravo na jačanje nacionalnih kapaciteta za borbu protiv trovanja divljih životinja i jačanje javne svijesti o ovom problemu. Udruga Biom, koja ovaj projekt provodi u RH, ima izrazito dobru suradnju sa svim državnim institucijama koje su nadležne za postupanja u slučajevima trovanja, pa tako i s policijom.

Institucije su svjesne problema

''Jačanje kapaciteta i osiguravanje kontinuiranog angažmana državnih institucija provodi se kroz osiguravanje specijaliziranih programa edukacije za njihove djelatnike, zatim kroz uspostavu i provođenje nacionalnog edukativnog programa na temu ispravnog postupanja u slučajevima trovanja namijenjenog djelatnicima državnih službi, ali i djelatnicima drugih javnih i privatnih službi koje mogu ili moraju biti uključene u postupanja kod incidenata trovanja (primjerice djelatnici ovlaštenih veterinarskih organizacija, čuvari prirode u javnim ustanovama za zaštitu prirode…) te kroz formiranje nacionalne radne skupine za borbu protiv trovanja koja je osnovana na početku projekta BalkanDetox LIFE'', objasnila je Martinko Ivanov.

Istaknula je da se radna skupina aktivno sastaje i radi, a čine je predstavnici svih nadležnih ministarstava i državnih institucija: ''Tijekom trajanja projekta postigla je značajne rezultate u jačanju operativnosti i koordinacije između institucija uključenih u postupanja kod incidenata trovanja što smatramo izrazito važnim. Temeljem svega navedenog, suradnju s policijom i ostalim nadležnim institucijama smatramo izrazito uspješnom.''

Pročitajte i ovo Risovica L13 s mladuncem, snimljeni u listopadu 2020. Međunarodni dan risa Točkice kao otisak prsta, čuperak na vrhu uha, karizmatična zvjerka oduzima dah: S Crvene liste neće tako skoro, no ''duh šume'' dobio je novu priliku za opstanak

Institucije su, dodaje, svjesne problema: ''Smatramo da možemo reći da rade najbolje što mogu u okviru svojih mogućnosti i kapaciteta. Za postizanje konačnog cilja - uspješnog procesuiranja svih slučajeva trovanja, odnosno, postizanje značajnog smanjenja pojavnosti slučajeva trovanja potrebno je proći kroz proces koji zahtijeva vrijeme i resurse. Angažiranost institucija i predani rad na planiranju provedbe navedenog procesa obećava uspješne rezultate u skoroj budućnosti''.

No, upozorava da javnost još nije u potpunosti svjesna veličine problema ili nije upoznata s opasnostima korištenja otrova ili, pak, nije upućena kako ispravno reagirati i kome dojaviti: ''Nadam se da će naša kampanja pružiti odgovore na ova pitanja. Osim kampanje, u sklopu ovog projekta organiziramo i predavanja namijenjena poljoprivrednicima, primarno stočarima, i lovcima na istu temu.''

  Pročitajte i ovo Ilustracija - 2 KVALITETA ŽIVOTA Iseljavanje, zdravlje, bolji život i potraga za srećom: Kakve veze drveće ima s tim?

Španjolska kao primjer

Što se tiče primjera dobre prakse iz kojih Hrvatska može učiti, Martinko Ivanov je istaknula Španjolsku kao državu koja prednjači po pravnom okviru i organiziranosti sustava kad su u pitanju zločini protiv okoliša.

Ključnu ulogu u uspješnosti suzbijanja trovanja ima njihova policija za zaštitu prirode - SEPRONA, koja ima posebne ovlasti i opremu, kazala je Martinko Ivanov: ''Slične takve službe ili jedinice postoje i u drugim zemljama, primjerice NWCU u Velikoj Britaniji ili CUFAA u Italiji. Jedna od prethodno navedenih specijaliziranih edukacija koju smo u sklopu ovog projekta proveli prethodnih godina je i Akademija za suzbijanje zločina protiv prirode (Wildlife Crime Academy) u Madridu. U njoj su sudjelovali predstavnici hrvatskih institucija i službi koje su uključene u postupanja kod incidenata trovanja te oni sada svoje iskustvo i usvojena znanja prenose svojim kolegama kroz novi niz edukativnih radionica.''

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene