Sve o meningitisu, kakva je situacija u Hrvatskoj: Koliko je u prosjeku godišnje oboljelih, a koliko umrlih?

Nakon što je u Kentu preminulo dvoje mladih osoba, a najmanje 11 ih je završilo u bolnici - od kojih su neki u teškom stanju britanske zdravstvene vlasti suočavaju se s izbijanjem epidemije bakterijskog meningitisa. Pod nadzorom je čak 30 tisuća ljudi, a prema dostupnim podacima potvrđeni uzročnik je bakterija Neisseria meningitidis (meningokok).

tri vijesti o kojima se priča u tijeku Je li ovo prekretnica? VIDEO Trump: Nismo znali ništa o napadu na plinsko polje. Izrael više neće napadati Vremenska prognoza Pravo nevrijeme tek nas čeka, meteorolog najavio: "Bit će sve nestabilnije" Rat na Bliskom istoku Iran krenuo u žestoku osvetu, Katar bijesan: "Nećemo oklijevati poduzeti sve potrebne mjere"

Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, meningokokna bolest je akutna bakterijska infekcija uzrokovana bakterijom Neisseria meningitidis (meningokok). Uzročnik se prenosi kapljičnim putem, a izvor zaraze je čovjek.

"Kliconoštvo u nazofarinksu relativno je često, osobito kod adolescenata i mlađih odraslih osoba, ali samo manji dio nositelja razvije invazivnu bolest. U Europi, a i kod nas bolest se najčešće pojavljuje sporadično (pojedinačni slučajevi) a moguća su i manja grupiranja", objašnjavaju iz HZJZ-a. 

Invazivna meningokokna bolest najčešće se manifestira kao meningitis i/ili sepsa, s mogućim fulminantnim tijekom i visokom stopom smrtnosti unatoč pravodobnom liječenju. Oboljeli mogu imati trajne posljedice, uključujući neurološka oštećenja, amputacije i oštećenje sluha. Rjeđe se javljaju i druge lokalizirane kliničke slike, poput pneumonije i artritisa.

Meningitis se najčešće očituje klasičnom trijadom simptoma koju čine vrućica, glavobolja i ukočenost vrata, a često je praćen i dodatnim simptomima kao što su poremećaj svijesti, mučnina, povraćanje i fotofobija.

Meningokokna sepsa (meningokokcemija) karakterizirana je vrućicom i petehijalnim ili purpuričnim osipom, a često je udružena sa septičkim šokom, diseminiranom intravaskularnom koagulacijom te zatajenjem više organskih sustava.

"Meningokokna bolest je akutna bakterijska infekcija uzrokovana bakterijom Neisseria meningitidis (meningokok). U Europi, pa tako i Hrvatskoj, prijavljuju se najteži klinički oblici ove bolesti, tj. invazivna meningokokna bolest koja može biti uzrokovana različitim serogrupama meningokoka, od kojih su klinički najznačajnije B, A, C, W i Y. Prema zadnjim dostupnim podacima Europskog centra za kontrolu i sprječavanje bolesti meningokok serogrupe B naveden je kao uzročnik otprilike 57 posto slučajeva invazivne meningokokne bolesti, u populaciji ispod 65 godina starosti, dok ostali sojevi (A, C, W, Y) svi zajedno uzrokuju preostalih 43 posto slučajeva", objašnjavaju iz HZJZ-a.

Meningokokni meningitis je bakterijski, brojne druge bakterije i virusi mogu uzrokovati meningitis, kao i gljivice i paraziti, a meningitis može biti i neinfektivnog porijekla.

Skupine koje su u nešto većem riziku za obolijevanje od invazivne meningokokne bolesti su: imunokompromitirane osobe (npr. asplenija, poremećaji komplementa/terapija inhibitorima komplementa), dojenčad, adolescenti, te putnici u područja s visokom incidencijom.

Kako poručuju iz HZJZ-a uzročnik meningokokne bolesti se prenosi kapljičnim putem, a izvor zaraze je čovjek. Kliconoštvo u nazofarinksu relativno je često, osobito kod adolescenata i mlađih odraslih osoba, ali samo manji dio nositelja razvije invazivnu bolest. U Europi, a i kod nas bolest se najčešće pojavljuje sporadično (pojedinačni slučajevi) a moguća su i manja grupiranja. Prijenosu uzročnika pogoduje svakodnevni bliski kontakt (obiteljsko okruženje, kihanje i kašljanje, ljubljenje, gusti smještaj u spavaonicama, pijenje iz istih čaša,…) s kliconošom, a hoće li netko i oboljeti od meningokokne bolesti ovisi o nizu čimbenika, a između ostalog o otpornosti novog domaćina te količini i agresivnosti meningokoka.

Liječi se antibioticima i suportivnom terapijom. Bliskim kontaktima oboljelog propisuje se antibiotska kemoprofilaksa. Kemoprofilaksa podrazumijeva preventivno uzimanje lijekova (u ovom slučaju antibiotika) kako bi se spriječio nastanak infekcije kod osoba izloženih riziku, a prije nego se bolest razvije.

Ako osoba sumnja na meningitis treba se javiti liječniku kako bi se obavio pregled i postavila sumnja na invazivnu menigokoknu bolest.

"U EU-u je odobreno više cjepiva za zaštitu od nekih vrsta (seroskupina) meningokoknih bakterija, a u RH su trenutačno dostupna dva cjepiva – cjepivo protiv meningokoka serogrupe B (MenB) i cjepivo protiv meningokoka serogrupa ACWY-135 (MenACWY). Raspored cijepljenja ovisi o dobi pri započinjanju cijepljenja i vrsti cjepiva", objašnjava HZJZ. 

Prema trenutačno važećem Programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za rizične skupine stanovništva cijepljenje protiv meningokoka se preporučuje za individualnu zaštitu osoba pod povećanim rizikom (splenenktomirani, osobe nakon transplanatacije krvotvornih matičnih stanica, osobe s poremećajem komponenti komplementa, uključujući i terapiju ekulizumabom ili ravulizumabom) te protuepidemijskog cijepljenja.

"U Hrvatskoj u prosjeku, na temelju podataka sustava prijavljivanja zaraznih bolesti i Registra zaraznih bolesti, odnosno prijava bolesti u zadnjih 20 godina (točnije od 2005. do 2024. godine), imamo 36 prijava oboljenja od meningokoknog meningitisa/sepse, tj. invazivne meningokokne bolesti godišnje, te od toga tri smrtna ishoda u prosjeku godišnje (raspon od 0-7 smrtnih ishoda godišnje). Najmanji broj oboljelih prema tim podacima bio je 2021. godine (6 prijava), a najveći broj oboljelih tijekom 2009. (61 prijava)", rečeno nam je iz HZJZ-a.