Mišljenja o vraćanju vojnog roka u Hrvatskoj su podijeljena. Dio javnosti postavlja pitanje treba li ga ponovno uvesti i ako se to dogodi - koliko će trajati te hoće li biti obvezan.
Ministar obrane Ivan Anušić nekidan je naglasio kako je služenje vojnog roka preozbiljna tema koja zahtijeva operativni, financijski, infrastrukturni i politički konsenzus. Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izjavio je pak kako se na tome intenzivno radi, analiziraju se obvezni segmenti jer je riječ o složenom procesu te će idućih tjedana izići pred javnost s prijedlogom rješenja.
Pročitajte i ovo
Mi smo za mišljenje o spomenutoj temi upitali naše vojne stručnjake.
"Treba ga ponovno uvesti. Uostalom, većina Europe ga ima ili ga planira uvesti. Pokazuje se da su ratovi i dalje itekako mogući, a da profesionalne vojske nisu dovoljne za rješavanje simetričnih oblika sukobljavanja. Ne mijenja se samo međunarodna politička scena već se to događa i s klimom i prirodom. Dakle, za suočavanje s vojnom ugrozom i prirodnim katastrofama morate imati dovoljan broj obučenih ljudi za takve situacije. Stoga je vojni rok potreban da se povisi tzv. sigurnosna kultura koja je dosta odumrla", kazao je za DNEVNIK.hr vojni analitičar dr. sc. Marinko Ogorec te dodao:
"Prije smo imali vojni rok koji je trajao šest mjeseci i koji se pokazao učinkovitim. Imali smo razrađene programe i metodologiju te ljude koji su znali obučavati vojnike. Ako se to pokazalo kvalitetnim, onda mislim da model ne bi trebalo mijenjati. To je bilo sasvim dovoljno za temeljnu vojnu obuku i dio specijalističke."
Pročitajte i ovo
Kad je riječ o vojnom roku, miješaju se dvije važne teme: (1) popunjavanje naše vojske (koja ima problema s privlačenjem kadra za profesionalnu službu) i dragovoljno služenje, te (2) tema dizanja opće svijesti o civilnoj zaštiti, ugrozama nacionalne sigurnosti i vještinama izlaženja na kraj s elementarnim nepogodama, nesrećama itd., tvrdi Igor Tabak, vojni analitičar portala Obris.org.
"Tu se miješa vojska s jedne strane i obrazovanje. Iz nekog razloga, u ovim pričama svi se okreću vojsci i policiji, a općenito nedostaje sektor obrazovanja, točnije ministarstvo koje utječe na školske programe – ako se zaista misli obrazovati mlade. Sve te ideje o obukama, kampovima i tečajevima koji bi se odvijali u vrijeme državne mature i upisa na fakultete su problem. Naravno, isto tako sve priče o prisilnom služenju vojske moraju se suočiti s činjenicom da je Hrvatska u EU-u, slobodan je protok ljudi te je i ovako teško zadržati čitave obitelji da emigriraju. Tako da neki oblik prisile na djecu ili mlade sigurno ne bi dobro utjecao na sve spomenuto", kazao je Tabak.
Dodaje kako bismo problem mogli riješiti obrazovanjem i pametnom integracijom u školske programe tako da to ne bude dodatan veliki stres u ionako teškom životnom razdoblju za mlade ljude.
"S druge strane, obvezni vojni rok neće puno pomoći u privlačenju ljudi za OSRH. Imamo profesionalnu vojsku koju nismo dokraja realizirali za puno funkcioniranje. Svašta se mijenjalo i eksperimentiralo s dragovoljnim služenjem vojne obveze. I nije se dovoljno radilo na promociji tih sustava za mlade ljude. Jer ako postoji državni interes za to, onda se to mora i vidjeti u marketinškim kampanjama kao što je to u mnogim partnerskim zemljama koje more isti problemi. Mora se aktivno raditi na podizanju atraktivnosti tih aktivnosti i vojnog poziva uopće", tvrdi analitičar te dodaje:
"Potrebna je zapravo dobra analiza jer na svim razinama dolazi do miješanja spomenutih dviju tema. Rekao bih da premijer zagovara više ovu obrazovnu stranu, dok je oporba za popunu vojske. Ako bi se odmrznulo služenje vojne obveze, onda bismo se vratili na onaj model koji je bio prije. Jasno je kako bi se onda vratilo i pitanje prigovora savjesti. Mnogo je zapravo nepoznanica jer ako bi bila riječ samo o tečajevima, a što bi uključivalo i rukovanje oružjem, opet bi došlo i do postavljanja pitanja savjesti."
Pročitajte i ovo
Tabak naglašava kako je problem u tome što je tema kompleksna, a pristupa joj se prilično površno.
"Pristupa joj se jednako kao i ostalim izazovima izvana. Spominje se nekakav rat u Europi, a on zapravo traje već dvije godine u Ukrajini, počelo se govoriti o naoružavanju Srbije, a ono traje već šest godina. Isto tako ne govori se o naoružavanju Mađarske, što je isto ozbiljan proces, a Viktor Orban ponekad i izrijekom priseže na Hrvatsku... Ljudi također ne uzimaju u obzir da se Hrvatska, otkad je članica NATO-a, postavlja drukčije u vanjskopolitičkim odnosima nego u razdoblju prije toga", zaključuje.
"Hrvatska mora imati ozbiljnu, obučenu vojsku jer u ovom trenutku to nemamo. To je socijalna ustanova u kojoj ovakvi poput mene, mladi i perspektivni, sa šezdeset godina čekaju mirovinu", sarkastičan je bio sigurnosni stručnjak Pavle Kalinić te je dodao u istom tonu:
"Kad sam rekao da je vojni rok ukinut, jedan od ministara odgovorio mi je kako to nije istina te da je samo zamrznut. A onda kad je onaj dron pao pored studentskog doma u Zagrebu, primijetio sam kako je očito zamrznuta i naša protuzračna obrana."
Naglašava kako bi Hrvatska trebala uvesti švicarski model kad je riječ o služenju vojnog roka.
"On traje 285 dana, a potom svake druge godine ljudi idu na dodatnu dvotjednu obuku. S obzirom na broj stanovnika, kod nas bi na služenje vojnog roka uz muškarce trebale ići i žene. Kritizirali su me kad sam kazao da bi zbog vojnog roka trebalo za dva tjedna skratiti četvrti razred srednje škole i za toliko pomaknuti početak prvog semestra na fakultetu, preuveličavajući tu izjavu kao da sam kazao da bi trebalo ukinuti srednju školu. No, i dalje sam stava da Hrvatska mora imati suvremeno borbeno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu. Uz to trebamo imati i suvremenu ratnu mornaricu sa suvremenim podmornicama. Hvale se zrakoplovima Rafaleima, koji su u najboljem izdanju 4,5 generacija, a pitanje je hoće li imati najsuvremenije naoružanje s obzirom na to da su rabljeni. Ujedno, spomenuti švicarski model ne mogu uvesti ljudi koji danas vode Hrvatsku, a činili su sve da izbjegnu služenje Domovini u vrijeme rata", rekao je Kalinić te dodao:
"EU je u velikoj krizi jer su na vrhu nesposobni ljudi, koji su postavljeni, a nisu izabrani. Veliki udarac svojim izlaskom zadala je Velika Britanija po nalogu SAD-a, a isto bi se moglo dogoditi s Njemačkom ako na vlast dođe AfD. Dakle, Hrvatska treba ulagati kako bi osnažila vojsku, a tome u prilog ide i situacija u Izraelu, gdje se jedna od najopremljenijih vojski svijeta nije u stanju nositi s onima koji su se odlučili braniti. A brane se, između ostalog, jer se nemaju kamo povući. Ulaganja za sobom vuku i proizvodnju oružja. A koliko je to važno, pokazuje primjer Ukrajine, koja je ostala gotovo bez streljiva jer nema svoju proizvodnju i ovisi o stranim interesima."
Istaknuo je i obrazovanje vojnih kadrova.
"Neophodno je i školovanje naših mladih na vodećim svjetskim vojnim akademijama. Govorimo o procesu koji traje najmanje deset godina kako bi se stvorila kvalitetna vojska, ne ide to preko noći. Isto tako sve to moramo činiti u suradnji s ostalim savezničkim državama, ako ih uopće imamo", zaključio je Kalinić.
Aktualno
Situacija je napeta - ratuje se na sve strane. Ministar poručuje: "Ovako nije bilo od 2. svjetskog rata, trebamo biti spremni"
