Slovenska blokada hrvatskih pristupnih pregovora je bez presedana, ali Slovenija neće zbog toga snositi posljedice, izjavio je Pal Schmitt, predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta nakon dvodnevnog 9. sastanka zajedničkog parlamentarnog odbora Republika Hrvatska-Europska unija.


'Ovo je situacija bez presedana da jedna, i to susjedna, zemlja blokira drugu na putu u EU. Također je bez presedana i situacija u kojoj Slovenija organizira referendum za ulazak Hrvatske u NATO', rekao je Schmitt koji je uz Marija Zubovića, predsjednika saborskog izaslanstva u zajedničkom odboru, supredsjedao dvodnevnim skupom.

Vezani članci Prosvjednica u Ljubljani Tisuće ljudi na ulicama Ljubljane prosvjedovale protiv vlade Janeza Janše Granični prijelaz Bregana Neće vrijediti za sve: Neki putnici će smjeti u Sloveniju i bez PCR testa

Na pitanje novinara hoće li Slovenija snositi posljedice, poput svojedobno Austrije koju je EU stavila u svojevrsnu političku izolaciju, odgovorio je niječno. 'Posljedica za Sloveniju neće biti. Mora se postići konsenzus svih 27 članica Unije', dodao je Schmitt.

Schmitt je podsjetio da je slovenska blokada došla kao 'veliko iznenađenje' jer je prije ulaska u EU Slovenija izjavljivala da 'ne postoji problem granica'. 'Bilo je to 2001. godine i sada nam je to veliko iznenađenje', rekao je Schmitt.

Posredovanje međunarodnog suda 'korektno i pravedno'

Kao moguće rješenje spora naveo je Međunarodni sud pravde u Haagu, što zagovara Hrvatska, ocjenjujući taj prijedlog 'korektnim i pravednim', uz opasku da bi to oduzelo puno vremena, te prijedlog Europske komisije o posredovanju. Schmitt se, kako je rekao, ipak nada da će se postići rješenje te da će se pregovori nastaviti. Mario Zubović je potvrdio da je slovenska blokada bila tema koja se stalno provlačila, premda to nije bilo zamišljeno.

'Blokada je dominirala raspravama, ali složili smo se da bilateralni problemi ne mogu biti predmet rasprave glede hrvatskog pristupanja Europskoj uniji', rekao je Zubović. Po njegovim riječima, parlamentarci se slažu da Hrvatska mora imati isti tretman kao i ostale zemlje koje su već pristupile Uniji.

>> Sasvim očekivano: Bez pomaka nakon sastanka Sanadera i Pahora

>> 'Na naplatu došlo pet godina odugovlačenja rješavanja problema sa Slovenijom'

Zubović je novinarima kazao da je na kraju dvodnevnih rasprava jednoglasno usvojena zajednička deklaracija u kojoj stoji da 'bilateralna pitanja ne bi smjela ugrožavati ili usporavati trenutni pregovarački proces u koji su uključene sve članice EU-a i Hrvatska, kao ni pristupni proces bilo koje druge zemlje u regiji'. U izjavi također stoji da se pitanja koja se odnose na granične probleme moraju odvojiti od pregovaračkog pristupnog procesa.

Zubović se zahvalio Schmittu koji je svih godina ostao 'privržen ulasku Hrvatske u EU' i podsjetio da je ovo, s obzirom na skorašnje izbore za Europski parlament, bio posljednji sastanak Zajedničkog odbora u ovom sastavu.

Agencije: Zagreb i Ljubljana nisu ništa bliže rješenju spora

Sve svjetske novinske agencije ističu u svojim izvješćima o sastanku Sanader-Pahor da Zagreb i Ljubljana nisu ništa bliže rješenju graničnoga spora zbog kojega Slovenija blokira ulazak Hrvatske u EU i NATO. Slovenski premijer Borut Pahor i predsjednik Vlade RH Ivo Sanader 'pokazali su suzdržanu ljubaznost i usiljene osmijehe' nakon jednosatna sastanka u Mokricama i dali su samo kratke izjave, javlja Reuters.

'Još su udaljeni u svojim stajalištima o rješenju prijepora, a Slovenija, članica EU-a, prihvatila je ponudu Europske komisije za posredovanje'. Većina analitičara vjeruje da Zagreb neće dovršiti pristupne pregovore s EU-om ove godine ako se u idućih nekoliko tjedana ne riješi granični spor, navodi Reuters.

Slovenija stavila 'ne led' hrvatsku ratifikaciju za ulazak u NATO

'Nisu ništa bliže rješenju', ističe AP. Austrijska novinska agencija APA prenosi izvješća Hine i slovenske agencije STA iz Mokrica o tome da su se dvojica političara samo dogovorila o 'daljnjim kontaktima'. APA je opisala oprječna hrvatska i slovenska stajališta o daljnjem tijeku graničnog spora. Austrijska je agencija u vijesti o susretu ukratko prikazala dosadašnji tijek spora, uz napomenu da se prošli tjedan stanje zaoštrilo 'jer je slovenski parlament u rezoluciji prvi put službeno istaknuo zahtjev za prijepornim područjima'.

Slovenija je stavila 'na led' ratificiranje hrvatskog pristupa NATO-u, jer je 'malena nacionalistička stranka zatražila referendum', izvijestila je APA. APA je objavila i vijest o peticiji koju je pokrenula Hrvatska stranka prava. Dopisnik APA-e iz Zagreba javio je kako je 'ekstremno desna Hrvatska stranka prava' pokrenula pokretanje peticije kojom traži od hrvatske vlade da hitno pokrene proces pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu.

Odgoda ulaska u EU za Hrvatsku bi mogla potrajati pet godina

France presse ističe da hrvatski i slovenski premijeri nisu odustali od svojih stajališta o graničnom prijeporu koji bi mogao usporiti primanje Hrvatske u Europsku uniju. Pišući o mogućnostima rješenja graničnoga pitanja, AFP navodi izjavu glasnogovornika britanske laburističke stranke u Europskom parlamentu Richarda Howitta koji je upozorio da bi 'prijam Hrvatske u EU mogao biti odgođen za pet godina, koliko bi Međunarodnom sudu pravde trebalo da donese konačnu odluku'.

EK pozdravlja sastanak Sanadera i Pahora

Europska komisija pozdravlja sastanak hrvatskog i slovenskog premijera Ive Sanadera i Boruta Pahora kao 'pozitivan korak', ali ističe da ne može komentirati njegov ishod jer ne raspolaže pojedinostima.

'Komisija pozdravlja sastanak dvojice premijera kao pozitivan korak, ali budući da ne raspolaže informacijama o pojedinostima današnjeg susreta, suzdržava se od daljnjih komentara', izjavila je Krisztina Nagy, glasnogovornica povjerenika za proširenje Ollija Rehna.

Izvor iz Europske komisije potvrdio je kako EK želi da dvije zemlje postignu dogovor kako bi se hrvatski pristupni pregovori mogli nastaviti, ali da se ne želi miješati u granični spor, koji smatra bilateralnim pitanjem, kojemu nije mjesto za pregovaračkim stolom.