Svega 12 posto umirovljenika u Hrvatskoj trenutačno ima primjerenu mirovinu s kojom može pokriti životne troškove. Vladajući kažu, nakon mirovinske reforme, mirovine bi trebale biti veće. Ekipa Dnevnika Nove TV istražila je kako građani mogu uštedjeti za mirnije umirovljeničke dane.


Prodavačica Ana mora još mnogo godina odraditi prije mirovine. Boji se ulagati u treći mirovinski stup i draža joj je štednja u čarapi. 'Ovo dajući državi nešto – mislim da to propadne, a sad nemaju ni novaca pa se ti jadni umirovljenici pitaju hoće li sutra dobiti mirovinu', kazala je Ana.

Vezani članci Tvornice Revije - 1 Tvrtka u stečaju, radnice ostale bez osam plaća, ali je zato stečajni upravitelj isplaćen: "Ostala sam bez riječi..." Umirovljenici, ilustracija - 2 Kako je danas biti umirovljenik u Hrvatskoj? "S jednom mirovinom ne možete ništa..."

Mirovine bi u budućnosti trebale biti veće. 'Mirovine bi trebale iznositi nekakvih 60 posto prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, tako da bi one sigurno trebale biti bolje nego što su danas. Ne smijemo zaboraviti da danas mali broj umirovljenika, njih svega 12 posto ima primjerene mirovine', kazala je Mirjana Rađenović, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava.

Kako će se raditi do 67. godine?

Dio građana mirovinu će pokušati podebljati posebnom štednjom ili ulaganjem u životna osiguranja. Malen broj odlučuje se za dobrovoljni, treći mirovinski stup. 'U trećem mirovinskom stupu ima jako malo, svega 222.000 korisnika što je, zapravo, vrlo mali broj. Jedan dio ljudi to ne plaća iz neznanja, a jedan dio zbog teške gospodarske situacije u Hrvatskoj', kazala je Rađenović.

Ipak, štednja u trećem stupu se isplati. 'Ako osoba dvadeset godina uplaćuje po 500 kuna mjesečno, to je 6.000 kuna godišnje. Ukupno je u dvadeset godina uplatila 120.000 kuna, a ušteđeni iznos uz prinos od pet posto bit će 223.000 kuna', kazala je Senka Fekeža Klemen iz dobrovoljnog mirovniskog fonda.

Uplate ovise o željama i mogućnostima. 'Ljudi uplaćuju onoliko koliko mogu. Nema nikakvih ograničenja u smislu minimalne uplate, ali možemo reći da je optimum 5.000 kuna godišnje, budući da onda na njih ostvaruje maksimalna državna poticajna sredstva', kazala je Klemen.

A to je 750 kuna. Ana ipak, najviše vjeruje sebi. 'Ja gledam svoje gene i ja se radujem da ću jako dugo raditi pa ću tako imati svoje ušteđevine koju odvajam. Mislim da je najbolja mirovina kad sam sebi daješ', kazala je Ana.

Mnogi si nažalost ne mogu priuštiti niti jednu od navedenih opcija, jer teško pokrivaju i trenutačne troškove života.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook