Rješavanje velikog problema: Ministarstvo graditeljstva skuplja podatke o zaštićenim najmoprimcima

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenje je, s ciljem pronalaska primjerenog rješenja problema zaštićenog najma, započelo s prikupljanjem podataka o zaštićenim najmoprimcima i vlasnicima čijim se stanovima koriste zaštićeni najmoprimci.

Pročitajte i ovo Smještaj za strane radnike? Službe na terenu, stanari zgrade u centru Zagreba nestpljivi: "Želimo što prije saznati o čemu se radi" objavljene fotografije Policija traži ovo dvoje ljudi zbog provale u stan: Prepoznajte li ih?

Javno ih pozivaju da do druge polovice svibnja dostave podatke o takvom stanu.

Želimo saznati što točniju brojku zaštićenih najmoprimaca, a prema posljednjim podacima kojima raspolažemo, no koji su stari i nepotpuni, njih je oko 2600, doznaje se iz resornog ministarstva.

Izmjenama Zakona o najmu stanova koje će u saborsku proceduru do jeseni ove godine trebale bi biti otklonjene nepravilnosti iz 1998. godine, kada je Ustavni sud ukinuo dio zakonskih odredbi zbog čega sada zaštićeni najmoprimci gube sudske procese te moraju iseliti iz stanova, objašnjava ovih dana u medijima zamjenik ministrice graditeljstva Željko Uhlir.

Nacrtom tog zakonskog prijedloga koji je na javnoj raspravi bio krajem prošle godine propisuju se rokovi, uvjeti i slučajevi kada vlasnik stana, najmodavac može otkazati ugovor o najmu zaštićenom najmoprimcu te rokovi i načini na koje zaštićeni najmoprimac može osigurati drugi odgovarajući stan kako bi se vlasniku stan vratio u posjed., ističu u Ministarstvu graditeljstva.

Od donošenja Zakon o najmu stanova 1996. pitanje statusa stanova u privatnom vlasništvu ostalo je nedorečeno. Odredbe toga Zakona prema kojima je vlasnik stana odnosno najmodavac mogao useliti u svoj stan i otkazati ugovor zaštićenom najmoprimcu samo uz uvjet da mu je osigurao drugi useljiv stan pod uvjetima za stanovanje koji nisu nepovoljniji za najmoprimca ukinuo je Ustavni sud u ožujku 1998. nakon čega su, zbog nedostatka zakonskog okvira, uslijedili sudski postupci i međusobna trvenja vlasnika s jedne strane i zaštićenih najmoprimaca s druge.

VIDEO Evo koji su plusevi i minusi najma ili kupnje stana

To je i bio razlog da se pristupi definiranju novog zakonskog okvira, naglašavaju u resornom ministarstvu.

Činjenica je da je riječ o stanovima koji su bili u privatnom vlasništvu te da se vlasnicima treba omogućiti pristup i raspolaganje onim što im pripada ali je isto tako činjenica da najmoprimci koji su živjeli u tim stanovima nisu imali priliku riješiti svoje stambeno pitanje po povoljnijim uvjetima.

Predloženim se rješenjem omogućuje vlasnicima da u definiranom roku mogu nesmetano raspolagati sa svojim stanom, a zaštićenim se najmoprimcima pruža mogućnost da svoje stambeno pitanje riješe na povoljniji način uz subvenciju Države i lokalne samouprave.

U odnosu na rokove i načine rješavanja toga pitanja razlikuju se slučajevi kada je stan u kojem je zaštićeni najmoprimac u vlasništvu osobe koja nema riješeno stambeno pitanje i ti bi se slučajevi trebali riješiti u roku od tri godine od dana stupanja zakona na snagu, a status ostalih stanova trebao bi se riješiti u roku od tri do 10 godina.

Zaštićeni najmoprimac može se odlučiti na kupnju stana uz subvenciju ili prihvatiti drugi stan u najam uz zaštićenu najamninu koji će mu osigurati jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb.

Zahtjev za osiguranje odgovarajućeg stana za najmoprimca koji je u stanu vlasnika koji nema riješeno stambeno pitanje potrebno je podnijeti u roku od dvije godine od dana stupanja zakona na snagu, a u ostalim slučajevima zahtjev se treba podnijeti najkasnije u roku od 3 godine. Pod pojmom odgovarajućeg stana, napominju u resornom ministarstvu, smatra se vlasništvo stambenog prostora koji je primjereno opremljen infrastrukturom te udovoljava higijensko-tehničkim uvjetima za zdravo stanovanje, veličine oko 35 metara kvadratnih korisne površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu još oko 10 kvadrata.

Kada se rješava pitanje stana čiji vlasnik nema riješeno stambeno pitanje jedinice lokalne samouprave dužne su najmoprimcu osigurati drugi odgovarajući stan u roku od tri godine, a u ostalim slučajevima u roku deset godina.

Stan se zaštićenom najmoprimcu daje u najam uz zaštićenu najamninu s mogućnošću otkupa uz subvencije. Subvencija se daje za 35 kvadratnih metara korisne površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu još za oko 10 kvadrata, što su uvjeti POS-a.

Država za kupnje te površine stana subvencionira 25 posto tzv. etalonske cijene stana, a jedinica lokalne samouprave 40 posto. Ukoliko najmoprimac želi kupiti veći stan, za razliku u površini stana osigurava sam financijska sredstva.

Stanovi se mogu osigurati iz stambenog fonda u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili Grada Zagreba ili kupnjom stana u programu POS odnosno POS plus.

Zaštićeni najmoprimci koji se odluče uz dogovor s vlasnikom kupiti stan u kojem stanuju ili drugi stan na tržištu, imaju također pravo na subvenciju po naprijed navedenim uvjetima.

Onim zaštićenim najmoprimcima koji ne žele kupiti stan jedinica lokalne samopuprave osigurat će drugi odgovarajući stan uz zaštićenu najamninu, a ako najmoprimac sporazumno ne pristane na preseljenje u ponuđeni odgovarajući stan najmodavac – vlasnik stana može po hitnom postupku putem suda tražiti njegovo iseljenje.

Visina zaštićene najamnine koju plaćaju najmoprimci za stanove u vlasništvu fizičkih osoba mijenja se nakon stupanja Zakona na snagu. Za stan od 60 kvadrata minimalna zaštićena najamnina sada iznosi 162 kune a nakon korekcije iznosit će 529 kuna. Najamnina bi se svake godine postupno povećavala tako da nakon isteka 10 godina dostigne visinu slobodno ugovorene najamnine. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook